Dragojlinu kuharicu karlovačkom muzeju darovala je njena pranećakinja. Recepti u malenoj knjižici tvrdih korica otkrivaju, kaže ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig, da ih je Dragojla upisivala s puno ljubavi, tamo negdje prije 1841. godine koja predstavlja prekretnicu u njezinom životu. Kada točno teško je reći jer u kuharici nema niti jednog datuma tek na kraju njen vlastoručni potpis.
-Mislim da su to klasični recepti njenoga vremena. Kuharica je pisana s ljubavlju, kakav je ovo lijep rukopis, kako je ovo oblikovana stranica, naslov, margina... Pisala ju je za sebe, na njemačkom jeziku zbog čega se pozivam na tu prekretnicu u njezinom životu kada napušta njemački jezik i prelazi na hrvatski. Rekao bih da je to pisala mlađa osoba, a da li je ona tada već imala viziju sebe kao javne osobe čija ostavština će jednog dana biti aktualna, to je teško za reći. Ja bih ipak prije rekao da ne, kaže Čulig.
Je li Dragojla bila gurmanka odnosno koju je hranu preferirala za sad je prerano govoriti. Ono što je sigurno jest da nije bila vegetarijanka.
-Ima dosta gulaša, fine juhe od gljiva, a ima i slastica koje u sebi sadrže čokoladu, govori Čulig.
Restauracijom Dragojline kuharice posao njenog "prevođenja" u 21. stoljeće tek počinje pa će javnost još malo morati pričekati na kuhanje "s Dragojlom".
-Ono što nam je preostalo je da eliminiramo takozvani fenomen proziranja. Budući da je Dragojla pisala tintom ono što je pisala na jednoj stranici prozire se na drugoj. To će trebati digitalnim postupkom eliminirati i onda ćemo biti spremni za faksimil izdanje Dragojline kuharice. Treba je i prevesti, prokomentirati. Možda će nam neki stručnjak za kulinarstvo moći reći nešto o Dragojlinom ukusu za hranu, je li to nešto posve uobičajeno za njezino doba ili je ona malo eksperimentira sa receptima. Naravno da je to jedan dio kulturne povijesti koji će nam itekako biti zanimljiv, kaže Čulig.
Dragojla Jarnević, rođena je u Karlovcu 4. siječnja 1912. U svom rodnom gradu je i umrla 12. ožujka 1875. Pisala je pjesme, romane, pripovjetke, ali ono što i danas čitatelje najviše zanima je njen Dnevnik - intimni zapisi koje nikada nije namijenila objavljivanju.
-Kad se radi o Dragojli Jarnević mi smo užasno indiskretni. Od svega što je napisala mi nekako najradije virimo njoj preko ramena i što danas najradije čitamo - njezin Dnevnik. Kroz oči te jedinstvene žene saznajemo mnogo toga o kulturnom životu Karlovca, o njezinom emotivnom proživljavanju, svakodnevici. A, evo, sad smo ponovo indiskretni i opet virimo Dragojli preko ramena i ne gledamo neku njezinu publikaciju nego u njezin rukopis, ističe Čulig.
U svoje vrijeme Dragojla je bila intrigantna, a u današnje je – aktualna.
-Mi Dragojli dugujemo ne izložbu, ne nova izdanja - to je već jednim dijelom obavljeno. Mi dugujemo Dragojli jedan ozbiljan znanstveni skup i valorizaciju njezinog rada jer nije bitno što je Dragojla bila nego što ona jest nama danas. Mislim da njezino vrijeme tek dolazi, naglašava Čulig, ravnatelj Muzeja grada Karlovca.
-U to vrijeme ona je vrlo otvoreno govorila o ženskim pravima tako da je neki zovu i pionirkom feminizma. Bila je poznata planinarka, bosa se popela na Okić i to po strmijoj strani. Ostavila je trag, ne samo u književnosti već i u planinarstvu i alpinizmu. O svim doživljajima iz svog života otvoreno je govorila u Dnevniku, a kroz likove primjerice u knjizi Dva pira ona često govori o ženskim pravima. Promiče takve likove koji se bore protiv društvene nepravde, zaista jedna posebna ličnost toga vremena, istaknula je Kristina Čunović, ravnateljica karlovačke Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić". Knjižnica je u povodu 150. obljetnice Dragojline smrti objavila digitaliziranu verziju njenog romana Dva pira (1864.) pa je on sada dostupan svima u digitalnoj zbirci knjižnice.
Isto tako će i Dragojlina kuharica, kad je jednom Muzeji grada Karlovca objave, biti dostupna u digitalnom obliku svima koji žele vidjeti ili isprobati autentične recepte iz 19. stoljeća. Tko zna možda kroz ta jela požele pobliže upoznati ovu po svemu osebujnu ženu.
Kako bi se to dogodilo što prije, Muzeji grada Karlovca će sva sredstva od prodaje svojih publikacija, suvenira i slično, uložiti u završetak posla oko već spomenutog postupak eliminacije proziranja, prevođenje i izdavanje faksimila.
T.P.
