-Projekte koje smo mi prikupili, a ima ih daleko više, ali oni koji su se željeli predstaviti su uglavnom projekti koji su vezani uz ulaganja u industriju, nešto malo uz turizam, zdravstvo, kulturu i najviše uz infrastrukturu. Svega ima, od škola, institucija, IT sektora, izgradnje poslovnih prostora..., kaže Brigita Palajsa – Škarjak, v.d. ravnatelja Županijske komore Karlovac.
Od 2018. bijenalno predstavljeni projekti svjedoče o investicijskom ciklusu u Karlovačkoj županiji koji i dalje traje. Dio je uspješno realiziran i u funkciji, posebno u posljednje dvije godine.
- I Edison, u kojem se održava ProjektiKA je jedno od obećanja koja su bila u ranijim ProjektiKAma na panelu kroz vizualizaciju. Tu je i naš Nikola Tesla centar, Speleon u Rakovici koje smo također otvorili, kaže županica Martina Furdek Hajdin.
Dok javni sektor izvore sredstava traži i u fondovima Europske unije, poduzetnici s druge strane najčešće ulažu vlasititi novac. Ipak u prošloj financijskoj perspektivi bespovratna sredstva koristilo je više od 5000 mikro, malih i srednjih hrvatskih poduzeća, a na raspolaganju su im bili i povoljni europski financijski instrumenti odnosno krediti.
-Naših 680 milijuna eura koje smo mi uložili iz europskih sredstava je generiralo investicija u vrijednosti većoj od milijardu i četiristo milijuna eura što je rezultiralo otvaranjem 13 tisuća novih radnih mjesta, napominje Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.
Nova perspektiva donosi i nove mogućnosti – prvi poziv za strateška partnerstva za inovacije težak 100 milijuna eura je završen, a krajem godine bit će otvoren novi.
A kako se zbog apsorpcije europskoga novca razvija hrvatsko gospodarstvo tako se smanjuje postotak bespovratnih sredstava iz EU fondova pa će se u budućnosti za izgradnju javnih škola, bolnica, vrtića sve više koristiti europski financijski instrumenti tj. povoljni krediti. Regionalnim samoupravama – problem, a mogao bi ga riješiti model javno – privatnog partnerstva (JPP) - jer je pogodan za kombinirano financiranje javne infrastrukture.
-U svakom projektu javno - privatnog partnerstva privatni partner ima obvezu projektirati, izgraditi, upravljati i održavati navedenu infrastrukturu. Financiranje može i ne mora biti ugovoreno. Za taj iznos kojim privatni partner projektira, gradi, upravlja i održava na cijelom ugovornom periodu od primjerice 20 odnosno 30 godina, javni partner mu plaća za raspoloživost po nekom iznosu po metru kvadratnom. Javni sektor na taj način može svoje proračune planirati jer će znati točno primjerice koliko ga jedan vrtić, škola ili zdravstvena ustanova košta sljedećih 20 odnosno 30 godina. Javni partner plaća standard pa ako je taj standard manji i mjesečna naknada je manja, pojasnio je Domagoj Dodig, načelnik sektora za financijske poslove Ministarstva zdravstva.
Projekti predstavljeni na ovogodišnjoj izložbi u Karlovcu su u različitim fazama – planiranju, provedbi ili pred završetkom. Do nove 5. ProjektiKA-e 2026. godine većina bi trebala biti završena i u funkciji - od Regionalnog centra kompetentnosti u Oružani, dograđene Medicinske škole, vrtića u vojarni Luščić, parka u Grabriku, Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Babina gora, Doma za starije u Dugoj Resi, sedam školskih dvorana na području Karlovačke županije...
Izložba projekata će za dvije godine, najavljeno je, biti održana u Hrvatskom domu koji je trenutno u obnovi.
T.P.
