Bakar - grad bez prireza, s besplatnim javnim prijevozom i sistematskim pregledima te najvećom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj

Turistička sezona je pred vratima, a u gradu Bakru gradilišta na svakom koraku. Gradić s tek nešto oko 8 tisuća stanovnika, najmanjim velikim trgom, izvorima pitke vode u moru, bogatom poviješću i dušom, polako vraća staru slavu.
Video Url

-Bakar je zahvatio najveći investicijski ciklus u njegovoj povijesti. Gradimo na sve strane, imamo ogroman broj gradilišta i velike investicije, potvrdio je ekipi Studija Europa gradonačelnik Tomislav Klarić. 

Povijest Bakra seže još u vrijeme prije Krista, a radovi koji se u njemu trenutno provode premašuju višemilijunske iznose. Upravo vlastitim sredstvim Grad investira u kanalizaciju i pročistač otpadnih voda.

-U naš sam centar Bakra u naredne dvije godine bit će uloženo više od 100 milijuna kuna, ističe Klarić. 

Gradi se i garaža, ali radovi su stali zbog arheoloških pronalazaka koji datiraju iz Rimskog carstva. Cijela povijesna gradska jezgra zaštićeno je kulturno dobro.

No, u Bakru se nalazi i najveća poduzetnička zona u Hrvatskoj, Kukuljanovo. U taj projekt je prije petnaestak godina, usred svjetske gospodarske krize, malo tko vjerovao. 

-Mi smo se držali onih biblijskih sedam mršavih i sedam debelih krava. Za vrijeme one krize, ako se sjećate, 2009. godine, mi smo praktički najviše ulagali u industrijsku zonu i rješavanje zemljišta i to u ono vrijeme kad nismo bili interesantni. Proradio je i inat jer su ovu zonu nazivali "zonom sumraka", "neperspektivnom zonom", ali mi smo iz ljubavi prema svome kraju pokazali da to nije tako, govori nam gradonačelnik. 

Danas više nitko ne sumnja da je zona najbolje što Bakar ima.

-Sada nam se to obilato vraća - proračun nam je oko 115 milijuna kuna, a sama dobit industrijske zone za prošlu godinu, nakon oporezivanja je gotovo 17 milijuna kuna, pohvalio se Klarić.

Niti s ovakvom dobiti , a niti s ovakvom zonom ne može se pohvaliti ni jedan grad u Hrvatskoj. U njoj se trenutno gradi 20 novih hala, za zonu u Gradu imaju 26 novih pisama namjeren pa se tamo trenutno gradi više od 2 kilometra nove inafrastrukture za osam novih parcela. 

Bakar planira širiti zonu za još milijun kvadrata. 

- Tako da ona sa svojih pet milijuna kvadrata i preko 220 poslovnih subjekata te više od 5000 uposlenih ljudi postaje grad u kojem se samo ne spava. Kroz zonu dnevno prođe između 16 i 17 tisuća vozila, kaže Klarić. 

Iako Bakar još uvijek sa svog imena nije u potpunosti skinuo etiketu industrijskog i ekološki zagađenog grada, na dobrom je putu ponovo postati bogato i prosperitetno središte.

 -Nismo uvodili prirez pa ga naši građani niti nemaju. Mislim da imamo i najmanju komunalnu naknadu za građanstvo u Hrvatskoj. Imamo svoje autobuse, svoje vozače i naši građani se voze besplatno. Organiziramo besplatne liječničke preglede za sve naše građane što također financira Grad. Naši učenici odavno imaju besplatne udžbenike i radne bilježnice, a izgradili smo i dva nova dječja vrtića, dodaje Klarić.

Nezaposlenih gotovo i nema, projekti se financiraju najčešće iz gradske blagajne neopterećene kreditima, a ponekad dobro dođu i državna i europska sredstva. 

 -Imamo viziju razvoja, znamo što želimo i ide nam dobro, kaže gradonačelnik.

Sve bolje ide i turizmu kojeg gotovo do prije 10 godina u Bakru nije ni bilo. 

-Turistička zajednica grada Bakra osnovana je 2009. godine međutim nismo imali puno toga za ponuditi. Što se tiče samog smještaja tada smo imali samo hotel Jadran Bakar i Planinarski dom na Risnjaku, Schlosserov dom pripada teritorijalnom području Grada Bakra. No, privatnog smještaja tada nije bilo, objasnila nam je direktorica Turističke zajednice grada Bakra Sonja Jelušić Marić.

Prvi apartman svoja četiri ležaja registrirao je tek 2012. godine. Za samo pet godina nastao je pravi boom kada je Bakar sa 0 ležajeva došao na više od 100 iznajmljivača i više od 500 ležajeva. 

A na 126 četvornih kilometara, na kojima se prostire Bakar i njegova naselja - od mora do 1528 metara nadmorske visine, mjesta za istraživanje ima napretek

- Tu su poznate ličnosti koje su živjele u Bakru, najstarija strukovna škola Pomorska škola Bakar, naš Kaštel koji je dio kulturno - turističke rute Putovima Frankopana, Turska kuća, Rimska kuća, konkatedrala Sv. Andrije apostola sa svojim katakombama. Mi smo uistinu grad prepun priča, kaže Jelušić Marić. 

-Na toliko malom prostoru imate toliko bogatstvo. Praktički jedna podzemna rijeka se kroz naš Jaz i Perilo ulijeva ovdje u more, Rijeka čak pije vodu iz bakarskih izvora. Vode na našem području inače su najkvalitetnije u Hrvatskoj. O čemu god pričali uvijek izviru nove informacije, kaže gradonačelnik Klarić.
- Bakar je još uvijek mali biser velikih priča koje tek treba otkriti, dodala je Jelušić Marić.

Iako će centar Bakra zbog radova s početka priče biti raskopan iduće dvije godine, uskoro će dobiti neobičnu šetnicu i uređenu plažu.

-Za taj projekt koji smo odavno pripremili dobili smo pet milijuna kuna, a Grad Bakar je osigurao još pet milijuna. Tako da u ovom trenutku dobivamo lijep trg na kojem će biti i plaža, ali i ono što smo obećavali prije desetak godina pa smu nam se malo smijali, šetnicu na moru. S obale će se moći krenuti na more. Šetnica je široka pet metara i može se doći do polovice Bakarskog zaljeva odakle se pruža predivan pogled naš drevni Bakar - grad, rekao je Klarić.

A tunel ispod mora, koji je nekada je služio industriji, u Bakru sada planiraju pretvoriti u novu turističku atrakciju

-S atraktivnim osvjetljenjem unutra, s projekcijom ispod mora gdje ćemo moći prezentirati dio bakarske bogate povijesti i kulturne baštine, rekao je gradonačelnik. 

Podmorski tunel služio je kako bi se ugljena rudača iz Luke za rasuti teret (koja još uvijek radi u Bakarskom zaljevu) transportnim trakama prevozila na drugu obalu u koksaru gdje se pekao koks.

-Ovaj tunel je dugačak 395 metara, ide morem i ono što je interesantno ne leži na dnu već stoji na stupovima i u najdubljoj točci je 10 metara u moru. Bit će jedna od lijepih atrakcija Bakra, kaže Klarić.

I bivša bi koksara, zbog koje je Bakar došao na loš glas, uskoro trebala dobiti novu, puno bolju i ekološki čistu namjenu. Od 1994. kada je prestala s radom do danas u njenu je razgradnju uloženo 350 milijuna kuna. 

No, više o Bakru, tunama, izvorima pitke vode, javnoj kući, crkvi sa devet oltara, Bakarskoj vodici, prezidima i još puno toga, najbolje je doznati na licu mjesta. 

T. Perković