-Od sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji će značiti jedan veliki reformski zamah u Republici Hrvatskoj i sredstava iz višeodišnjeg financijskog okvira za koji se program privodu kraju, dodatnih 7,5 milijardi kuna bit će namijenjeno i osigurano upravo za unaprijeđenje različitih segmenata obrazovnog sustava, rekla je Tramišak u Karlovcu.
Veleučilište u Karlovcu osnovano je odlukom Vlade RH 16. travnja 1997. godine, a za to je najzaslužniji prvi rektor profesor Mirko Butković koji će za Dana Karlovačke županije dobiti nagradu za životno djelo. Veleučilište mu, međutim, nije jedino životno djelo.
-Imam tri. Prvo je Jugoturbina. Stvarao sam je 40 godina. Počeo sam raditi 1961. i sa 1200 radnika tada završili smo sa 9990 radnika i desetak, dvadesetak novih pogona. Na kraju nije uspjelo kao cjelina, ali i sad svi pogoni rade. Drugo je djelo Veleučilište. Stvarno sam se potrudio. Od 1962. godine sam predavao na Višoj tehničkoj strojarskoj školi i 1997. smo stvorili Veleučilište. A treće životno djelo su moji sinovi i unučad, rekao nam je profesor Butković.
Visokoškolsko obrazovanje u Karlovcu seže u 60.-te godine prošlog stoljeća. Od tada traje i težnja da Karlovac ima vlastitu visokoobrazovnu ustanovu, a Butković podsjeća da su za rad Veleučilišta u Karlovcu zaslužni i prof. Nikola Vuljanić te dekani Antun Alegro, Branko Wasserbauer i mnogi drugi.
-Imali smo veliku tradiciju strojarske i tekstilne škole koje su već bile uhodane. Problem je bio što je zakon bio da ako želiš biti veleučilište moraš imati tri studija, a mi smo imali samo dva. Dali su nam godinu dana da to riješimo. Mi smo u tom periodu stvorili ne jedno nego četiri nova studija. To je bilo jako uspješno, ponosno kaže Butković.
Vjerovao je da će Veleučilište postati eminentna obrazovna ustanova.
-Računao sam da će to ići dalje. Zadovoljan sam kako danas izgleda, kaže.
-Nema toga tko ne zna Zorin dom, za karlovačku Zvijezdu, za vodno bogatstvo četiri rijeke, industriju karlovačku, ali nema toga tko u Republici Hrvatskoj ne zna za Veleučilište u Karlovcu, naglasio je Ivan ŠUŠAK državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
-Trenutno ovdje studira više od 1700 studenata i po tome smo treća po veličini visokoobrazovna institucija od 13 javnih veleučilišta i visokih škola. Ako tome pridodamo i privatno 21 veleučilište i visoku školu onda smo na četvrtom mjestu, dodao je v.d. dekan Veleučilišta Ivan Štedul.
Zaposleno je 103 djelatnika od čega 61 stalno zaposlenih nastavnika – 20 profesora visoke škole, 27 viših predavača, 10 predavača i 4 asistenta te 56 vanjskih suradnika i nastavnika.
Trenutno se na Veleučilištu provode tri specijalistička diplomska stručna studija - strojarstvo, poslovno upravljanje i sigurnost i zaštita te sedam preddiplomskih stručnih studija - strojarstvo, mehatronika, sigurnosti i zaštita, lovstvo i zaštita prirode, prehrambena tehnologija, ugostiteljstvo i zajedno sa Fakultetom zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci izvodi se i dislocirani studij sestrinstva.
Do sad je na Veleučilištu u Karlovcu diplomiralo više od 5.000 studenata. Danas su u povodu 25. godišnjice dodijeljene i dekanove nagrade. Primilo ih je 10 studenata: Martin Debona za izniman završni rad, a Domagoj Hodak, Filip Prosinečki, Ema Rendulić, Sandi Saluhović, Marko Tomac, Sven Pauković, Lorena Laslavić, Anamarija Orešković i Nikolina Rendulić za izniman uspjeh.
Veleučilište se dokazalo i u povlačenju europskoga novca – kao nositelji ili partneri sudjelovali su u 34 projekta višemilijunskih vrijednosti. Veleučilište, koje je smješteno u potpuno revitaliziranoj bivšoj vojarni, danas ima dvadesetak moderno opremljenih laboratorija i praktikuma, moderan Studentski dom u također obnovljenom vojnom objektu, ali i velike planove za budućnost.
Jedino čega bi moglo nedostajati su studenti. Obrazovni sustav u Hrvatskoj je od 2016. na ovamo izgubio više od 200 tisuća studenata. Nije to zaobišlo ni karlovačko veleučilište.
-Pad broja studenata pokušat ćemo riješiti revizijom jedinstvenih studijskih programa i njihovim usklađivanjem s potrebama tržišta rada i razvojem novih. Konkretno mislim na studij sestrinstva i programskog inženjerstva koje ćemo čim ispunimo potrebne preduvjete prijaviti na inicijalnu akreditaciju Agenciji znanosti i visokog obrazovanja, otkrio je dekan Štedul.
A nakon četvrt stoljeća postojanja i dalje se glasno sanja o tome da Veleučilište u Karlovcu konačno postane Sveučilište.
T. Perković
