-Planirano je da bude društveni centar odnosno da bude namijenjeno za kulturu grada Karlovca, rekao nam je Denis Mikšić - Mikša koji u radnoj skupini za Hrvatski, koju je prije nekog vremena osnovao Grad Karlovac, predstavlja udruge okupljene oko saveza Kaoperativa. Zajedno s njim je i Aleksandra Podrebarac iz Carpe Diema i oni su jedino dvoje predstavnika udruga u spomenutoj radnoj grupi.
-Hrvatski dom je zamišljen kao društveno-kulturni centar, potvrdio je za Studio Europa i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić. -To je ona prvotna ideja i ona je i dalje aktualna, dapače, mislim da od nje ne smijemo odustati. A to je da to bude prostor koji će najviše biti na raspolaganju nezavisnoj kulturnoj sceni, ali ovdje govorimo o dijelu udruga u gradu Karlovcu koje su svojim radom, a onda i svojim angažmanom u društvenom dijelu gradskog života proteklih godina stvarno dale puno, naglasio je gradonačelnik Mandić.
Na nedavnoj, najnovijoj, tribini o Hrvatskom domu, Mandić je najavio kako će osnivanje ustanove Hrvatski dom na dnevni red Gradskog vijeća doći u listopadu ove godine.
-Malo koja udruga može sama činiti Hrvatski dom održivim. Tu ću samo otvoriti pitanje režijskih troškova, kaže Mandić.
U međuvremenu trebalo bi se ozbiljnije pozabaviti programima koji će se održavati u Hrvatskom. Jer, bez jasne slike što će u njemu biti, radovi koji se trenutno odvijaju u zgradi mogli bi otići u potpuno krivom pravcu.
-Dugo vremena već imamo radnu skupinu, dugo vremena smo mnogi sudjelovali na sukreiranju, rekla je na tribini gradska pročelnica za društvene djelatnosti Draženka Sila Ljubenko rekavši kako je "Denis (Mikšić op.a.) od prvog dana i imao je sve projekte i uvid u to".
-Na radnoj skupini uglavnom komuniciramo što će biti unutra, programiranje prostora što se po meni trebalo napraviti puno puno prije, tamo još 2023., dakle da je uključena šira javnost, svi korisnici prostora - s organizatorima događanja i prema tome posložiti prostorije prema njihovim namjenama, barem okvirno, ističe pak Mikšić.
Naime, taj dio posla je napravljen još 2020. godine kada su savez udruga Kaoperativa i Grad Karlovac bili partneri na projektu razvoja modela Društveno-kulturnog centra Hrvatski dom. Upravo je taj model bio podloga za dobivanje sredstava za konstruktivnu obnovu Hrvatskog doma nakon potresa.
-Taj model razvoja je bio više namijenjen programiranju prostora, što će se događati i raditi u kojem od tih prostora. Nisam siguran da je taj model iz 2020. sto posto praćen kod obnove. Mi smo sada u 2025. i neke su se potrebe otvorile, neke koje su bile 2019., u vrijeme kad je rađeno istraživanje, više ne postoje. U međuvremenu je otvoreno i Kino Edison pa se dobar dio programa vezan za filmsku umjetnost sada odvija tamo. S druge strane, neka druga događanja koja smo mi targetirali da su nam potrebna i dan danas se nemaju gdje odvijati ili se odvijaju u nekim alternativnim zamjenskim prostorima koji su često neprilagođeni za neka scenska događanja. Na primjer, od koncerata, od elektroničke glazbe, od plesne scene, od izložbi, raznih multimedijskih, novih umjetnosti... Tako da postoji puno potreba koji sektora nezavisne, alternativne, urbane i nezavisne kulture mladih treba u Karlovcu, pojašnjava Mikša.
-Mislim da bi taj prostor trebao živjeti cijeli tjedan, ne samo prigodno u povodu nekih posebnih aktivnosti ili događanja, kaže gradonačelnik Mandić.
-Više, manje znamo što će se raditi, bazično znamo. Naš sektor nezavisne kulture zna za što nam trebaju prostori, dodaje Mikša.
Vizija gradonačelnika Mandića je da u Hrvatskom karlovački bendovi imaju svoje prve koncerte, da se prostor otvori mladima.
-Na koncu tamo će se moći održavati i plesne aktivnosti, umjetničke, književne ili ne znam kakve večeri i događanja. To je sad onaj dio gdje bi programski trebalo ići u tom smjeru, kaže Mandić.
Programa, međutim još nema, a unutrašnjost Hrvatskog, kako smo naveli, naveliko se uređuje.
-Konstrukcijska obnova zgrade već uvjetuje i same prostorije. Sada ima puno manjih prostora. Postoji nekoliko većih - prostor nekadašnje Male scene odnosno pozornice velike dvorane, Velika dvorana, podrumska prostorija je odlična, stvarno je dobro napravljena. No, mislim da će tu biti pitanje manjih, tehničkih i namjenskih prostora - galerijskih, radioničkih, prostora za udruge...Mislim da uređenjem svih bočnih prostora u uredske nećemo puno dobiti osim što ćemo uspavati cijelu zgradu, upozorava Mikša.
Hoće li onda prostor na kraju diktirati programe?
-Sad bih mogao postaviti protupitanje. Kad ideš graditi kuću vjerojatno svom projektantu daš zadatke što želiš unutra i kako želiš da ti ta kuća izgleda - da bude puno malih sobica ili da imaš jedan veliki otvoreni prostor, kaže Mikša.
Pročelnica Sila Ljubenko pak uvjerava kako je "još uvijek pravo vrijeme za posložiti neke stvari".
Pitanje je slažu li se s tom tvrdnjom projektanti i izvođači radova koji će vrlo brzo, već kroz mjesec dana, biti u fazi postavljanja ključnih instalacija za funkcionalnost zgrade. Za to im međutim trebaju precizne upute što će se u kojem prostoru raditi, a takve upute trenutno nemaju.
Otvoreno je i pitanje opreme koja bi trebala biti u Hrvatskom domu odnosno hoće njegovih 2500 četvornih metara, a posebno pozornica u Velikoj dvorani biti primjereni za organiziranje velikih koncerata tj. dovođenje zvučnijih glazbenih imena.
-Pitanje je akustike, ali i tehničko opremanje za događanja svih razina. Dakle, prostori moraju biti opremljeni i s rasvjetom i kvalitetnim ozvučenjem koje će biti dostatno za takav prostor jer inače ćemo dobiti betonsku kutiju u kojoj ćemo moći eventualno vježbati breakdance sa dva mala zvučnika. Ali ako se stavi i najbolji razglas u loše akustično uređenu dvoranu opet nismo ništa napravili, ukazuje Mikša.
Hrvatski će kao nova gradska ustanova dobiti i novog ravnatelja pa se opravdano postavlja pitanje modela upravljanja i rada udruga koje su ovim prostorom uspješno gospodarile i u vrijeme kada se njime u gradskoj upravi nitko nije previše bavio.
-S jedne strane to daje stabilnost - financijsku i organizacijsku. S druge strane pitanje je koliko će takav odnos davati slobodu i otvorenost prostoru. Nekakva najbolji primjer buduće prakse nam je zagrebački Pogon, Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, koji je napunjen s programima do kraja 2026., koji nema stalne programe nego isključivo one-off događanja na koja se javljaju pojedinci, umjetnici, institucije, grupe, inicijative, udruge i tako dalje, kaže Mikša.
Pogon je, pojašnjava, održiv jer je pod upravljanjem i financiranjem Grada Zagreba.
- Oni su javna ustanova Grada Zagreba kojom zajedno upravlja civilni sektor, mreža organizacija u nezavisnoj kulturi i Grad Zagreb. Oni zajedno dogovaraju upravitelja i koordiniraju puno stvari vezanih za upravljanje. Što se tiče samog programa to ide potpuno nevezano za politiku, politika se ne miješa u programiranje prostora i aktivnosti. Neke se stvari moraju odrediti po kriterijima. Znači, imamo zgradu za to - kultura, nezavisna kultura i kultura mladih. To nije dvorana za sport, za vjerska događanja, političke skupove... ovdje se isključivo bavimo glazbeno-scenskom kulturom. Mislim da je Karlovac u svojih 35 godina slobode zavrijedio takav prostor. Vidjet ćemo kako će to funkcionirati u praksi, dodaje Mikša.
Ono čega se pribojava je da bi se mogla dobiti "još jednu "mrtvu" ustanovu koja radi od 7 do 15".
-Naš stav se nije promijenio, mi smo za jednu otvoreniju formu koja omogućava raznim korisnicima da mogu organizirati svoja događanja sukladno kalendaru koji se unaprijed puni. Pitanje je tko će biti taj upravitelj, jedna osoba, koji će imati širinu da razumije sve potrebe karlovačke kulture, ne samo nezavisne nego i one institucionalne ili tradicionalne kojoj se isto planira pronaći prostor. Mislim da će upravitelju biti jako zanimljivo i zahtjevno upravljati ovakvom ustanovom, kaže Mikša koji ima dva scenarija za budući Hrvatski dom.
-Jedan je klasični karlovački - otvorit ćemo ustanovu i onda ćemo nakon nekog vremena vidjesti da smo nezadovoljni sa dobrim dijelom programa, modelom vođenja i upravljanja i onda ćemo raditi prilagodbe, ili nećemo - što je još gore jer ćemo onda imati Hrvatski dom kojim nećemo biti zadovoljni, ali ćemo se moći hvaliti sa super uređenom zgradom iako imamo unutarnje organizacijske probleme. Druga varijanta, koja bi mene činila puno sretnijim, je da se nastavi praksa koju smo pokrenuli s Malom scenom koja ima puno prostora za unapređenje, redefiniranje, popravljanje itd., ali mi smo s upravljanjem Malom scenom imali moguće za Karlovac najdemokratičniji model i odlučivanja i upravljanja i programiranja. Imali smo vrlo jasne, možda nekima i nejasne, kriterije korištenja. Tek nekoliko programa se nije održalo u 10 godina koji su bili prijavljeni, što je zanemariv broj. Mala scena je tijekom godine, u svojih 150 kvadrata scenskog prostora, imala 10 tisuća korisnika. Financiranje Grada je bilo minorno - troškovi zgrade. Savez udruga i same članice su se brinule i za financiranje sveg osoblja, za financiranje programa, provedbu programa. U stvari, s jako malo investiranih sredstava je Grad dobivao jako puno. I sada, tri godine kasnije, udruge rade svoje programe, ali se moraju snalaziti i održavati ih na raznim lokacijama - parkovima, cestama, privatnim kafićima i klubovima...
Hladni pogon nove ustanove oslanjat će se na gradski proračun baš kao što se oslanjaju Aquatika, Kino Edison, Zorin dom. Ali trebala bi zarađivati i sama. Gradonačelnik Mandić spominje kako bi ona trebala biti i za organizaciju manifestacija. Uz to, najavio je, Hrvatski dom će kao ustanova pod svoju upravu dobiti i budući interpretacijski centar u Bosanskom magazinu koji će se uređivati kroz ITU projekt. Trebala bi imati prostor za vježbanje bendova i kafić iako trenutno u zgradi ne postoji prostor koji bi se mogao tako zvati.
-Ta tema ugostitelja da Grad ima neki ugostiteljski objekt, ja nisam najsretniji s tim rješenjima. Ne zato što to Grad ne bi trebao raditi nego zato što mislim da u tim relacijama postoji element tržišnog natjecanja. Edison ima neko zakonito rješenje, ali što se tiče ugostiteljske djelatnosti, ja sam spreman i o tome razgovarati i da se i to stavi na javni natječaj, kaže gradonačelnik Mandić.
Hrvatski bi trebao biti i mjesto za sve generacije, a posebno za mlade, prvenstveno srednjoškolce koji u Karlovcu nemaju ni sličan prostor za okupljanje i druženje.
-Ne moramo ići daleko u Europu, dovoljno je do Zagreba. Zagrebački prostori Tvornica, Močvara, Vintage... rade redovito, generacijski dolaze od tinejdžera do umirovljenika na razna koncertna i općekulturna događanja i sve funkcionira, ukazuje Mikša.
-Ono što ja cijelo vrijeme pokušavam osvijestiti to je da nema isključivosti. Onu memoriju Hrvatskog doma od prije nije čak ni moguće ponoviti. Morat ćemo svi zajedno u otvorenom i argumentiranom razgovoru i u jednom dijelu programskom, da se vidi što tko nudi, stvarno stvari staviti na stol, zaključio je gradonačelnik Mandić.
T.P.
