Znate li kako su mediji izvještavali o koncertu Marka Perkovića Thompsona 2025. na zagrebačkom Hipodromu? A je li vam poznato koje su interpretativne okvire koristili u praćenju navedenog događanja?
S odmakom od nekoliko mjeseci odgovor donosi znanstveni rad pod nazivom "Medijsko izvještavanje i interpretativni okviri: Analiza izvještavanja informativnih portala o koncertu Marka Perkovića Thompsona 2025. na Hipodromu u Zagrebu". Autori su Lucija Periša i Krešimir Dabo, a rad je objavljen u drugom polugodišnjem broju međunarodnog znanstvenog časopisa "Suvremene teme". Časopis u izdanju Sveučilišta VERN' podupire otvorenost i dostupnost znanstvenog rada (open-access) te su svi radovi slobodno dostupni.
Rad analizira način na koji su tri najčitanija hrvatska internetska portala (Index, 24sata i Dnevnik) izvještavala o koncertu održanom 5. srpnja 2025., koji je s više od 500 tisuća posjetitelja prema podacima organizatora postao jedan od najvećih glazbenih događaja u hrvatskoj povijesti. Istraživanje je obuhvatilo 483 članka, objavljena u razdoblju od tri dana prije do tri dana nakon koncerta, čime se dobio reprezentativan presjek medijskog diskursa o događaju koji je istodobno bio kulturni spektakl, društveni fenomen i politički osjetljiva tema.
Primjenom analize sadržaja i tipologije medijskih okvira prema De Vreeseu, Peteru i Semetku, autori su utvrdili da na sva tri portala prevladava neutralan ton izvještavanja (više od 60 posto svih tekstova). No, istraživanje jasno pokazuje da se portali razlikuju u načinu interpretacije. Portali Dnevnik i 24sata najčešće koriste okvir odgovornosti, naglašavajući političke, sigurnosne i organizacijske aspekte događaja, dok Index u više od polovice tekstova koristi okvir ljudskih interesa, fokusirajući se na osobna iskustva, atmosferu i emocionalne reakcije publike.
Za mlade je ova tema osobito relevantna jer se upravo oni u velikoj mjeri informiraju putem digitalnih kanala (portali i prijenos sadržaja na društvene mreže), a koncerti ovakvih razmjera često predstavljaju jedno od ključnih mjesta susreta glazbe, identiteta i društvenih stavova. Thompsonova popularnost, neovisno o podijeljenim reakcijama koje izaziva, čini ga dijelom suvremene pop-kulture, a način na koji mediji o takvim događajima izvještavaju izravno utječe na to kako mladi doživljavaju, interpretiraju i vrednuju kulturne fenomene.
Zanimljivo je i da su ekonomske posljedice koncerta, unatoč njegovoj logističkoj složenosti i financijskom učinku, najmanje zastupljen okvir na sva tri portala. Index je pritom objavio najveći broj članaka (više od 56 posto), ali i najveći udio tekstova bez jasno navedenih izvora, dok Dnevnik bilježi najvišu razinu profesionalne discipline u tom segmentu.
Autori zaključuju da mediji ne djeluju samo kao neutralni prenositelji informacija, već kao aktivni oblikovatelji značenja, pri čemu izbor medijskog okvira snažno utječe na to kako publika, osobito mlada, doživljava masovne kulturne događaje s političkom i simboličkom dimenzijom. Upravo u toj točki ovaj rad nadilazi analizu jednog koncerta i otvara šire pitanje odnosa medija, kulture i mladih u digitalnom okruženju.
Rad Periše i Dabe potvrđuje ulogu časopisa "Suvremene teme" kao prostora u kojem se aktualni društveni i kulturni fenomeni mogu analizirati podatkovno, kritički i bez senzacionalizma.
V.V.
[Foto: Edward Cisneros / Unsplash]
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
