Petar Kolar, mladi hrvatski znanstvenik, nedavno je ostvario vrijedan znanstveni iskorak - objavio je poglavlje u uglednoj seriji Annual Reports on NMR Spectroscopy, koju od 1970. godine izdaje Academic Press / Elsevier. Riječ je o jednoj od najvažnijih svjetskih publikacija u području nuklearne magnetske rezonancije (NMR), s više od 115 objavljenih svezaka, koja služi kao referentno štivo za znanstvenike i studente diljem svijeta.
Kolar trenutno obnaša dužnost pročelnika prijediplomskog studija Internet stvari (IoT) i diplomskog studija IT menadžment na Sveučilištu VERN', a njegov uspjeh je tim veći jer dolazi od znanstvenika koji u trenutku pisanja ovog teksta još nije napunio 34 godine (rođen 20. siječnja 1992., op. a.), a već se našao rame uz rame s vodećim imenima globalne NMR zajednice. Kolarovo poglavlje bavi se problemom "šuma" u NMR mjerenjima, fenomenom koji otežava detekciju iznimno slabih signala i izravno utječe na kvalitetu rezultata.
U radu detaljno objašnjava zašto šum nastaje, koji dijelovi NMR uređaja mu najviše doprinose te kako se može kontrolirati i smanjiti. Posebna vrijednost poglavlja je model koji opisuje ponašanje signala i šuma unutar sustava, a koji je dodatno potvrđen stvarnim mjerenjima. Praktični zaključci su jasni: uz pažljiv odabir i podešavanje opreme moguće je višestruko povećati jasnoću signala i znatno skratiti trajanje mjerenja - ponekad i na polovicu, bez potrebe za novom, skupom tehnologijom.
Zanimljivo je da je ideja za pisanje poglavlja nastala gotovo slučajno, tijekom e-mail prepiske vezane uz jedan od njegovih ranijih znanstvenih radova. A Kolarov znanstveni put, kako sam priznaje, nije bio nimalo linearan. Nakon završene srednje škole stekao je zvanje tehničara za elektroniku, a školovanje je potom nastavio na zagrebačkom FER-u, gdje je 2013. završio preddiplomski studij. Uslijedio je diplomski studij na istom fakultetu, na profilu Radiokomunikacijske tehnologije, kojeg završava 2015. obranom rada naslova "Upotreba nefosterovskog negativnog kondenzatora u strukturama za subvalno tuneliranje i raspršenje elektromagnetske energije". Kolar potom upisuje poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike na FER-u, a rad pod nazivom "Optimizacija radiofrekvencijskih komponenti sustava kriogene spektroskopije nuklearne magnetske rezonancije" obranio je 2020.
Ako detaljnije zavirite na FER-ove stranice među bivše djelatnike Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije, dočekat će vas Kolarova simpatična i iskrena autobiografija. -Kao što svi znamo, život čudne knjige piše. Tako sam ja, položivši Fiziku 2 2012. godine, rekao nikad više neću imati posla s fizikom i fizičarima. Logično, dogodilo se upravo suprotno, ističe u jednom dijelu Kolar.
Od odrastanja u Ferdinandovcu i školovanja u Đurđevcu, preko studija i doktorata na FER-u, do rada na NMR i kvantnim projektima, Kolar danas uspješno spaja fiziku, elektrotehniku i suvremene tehnologije. I dok je sam za sebe rekao kako "sjedi na dvije stolice", čini se da mu upravo ta širina donosi rezultate i mjesto u jednoj od najprestižnijih znanstvenih publikacija današnjice.
V.V.
[Foto: Sveučilište VERN']
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
