Knjižnice se u javnom prostoru najčešće doživljavaju kao mirna, uređena i sigurna mjesta, simboli znanja i profesionalne distance. No novo znanstveno istraživanje pokazuje da ni takva radna okruženja nisu izuzeta od složenih međuljudskih odnosa u kojima se isprepliću emocije, moć, percepcije i seksualno ponašanje.
Prvo sustavno istraživanje ove teme u hrvatskom knjižničarstvu napravio je Ivo Tokić, predsjednik Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva, a njegov rad pod nazivom "Percepcija seksualnih situacija u knjižnici: prilog istraživanju radnih odnosa u hrvatskim knjižnicama" objavljen je u posljednjem izdanju međunarodnog znanstvenog časopisa "Suvremene teme", koji izdaje Sveučilište VERN'. Tokićev rad se ne fokusira isključivo na ekstremne oblike neprihvatljivog ponašanja, već pokušava sagledati cjelokupni spektar iskustava zaposlenih.
Istraživanje je provedeno anketiranjem 326 knjižničara i knjižničarki iz različitih dijelova Hrvatske, a obuhvatilo je percepciju dobrovoljnih društveno-seksualnih ponašanja, poput flerta ili komplimenata, ali i nepoželjnih iskustava, uključujući seksualno uznemiravanje i zlostavljanje. Rezultati pokazuju da manji dio zaposlenih koristi flert u radnom okruženju, najčešće iz razloga zabave, emocionalne bliskosti ili jačanja samopouzdanja, dok velika većina ispitanika takvo ponašanje uopće ne prakticira.
Kad je riječ o dobrovoljnom seksualnom ponašanju, četiri petine ispitanika (79 posto) navodi da ne flerta na radnom mjestu, no svaki peti knjižničar ili knjižničarka (21,5 posto) priznaje da koristi flert (najčešće s kolegama, rjeđe s korisnicima). Flert se u najvećem broju slučajeva povezuje s emocionalnim razlozima poput zabave, sviđanja i jačanja samopouzdanja, dok tek manji dio ispitanika navodi moguće profesionalne koristi. Zanimljivo, flert na poslu znatno je češći među muškarcima (44 posto) nego među ženama (18 posto).
Gotovo polovica ispitanika (46 posto) povremeno daje komplimente kolegama na račun izgleda, dok ih oko 50 posto takve komplimente rado prima. Romantične veze započete na radnom mjestu rijetke su - manje od 9 posto ispitanika navodi da je ikada bilo u takvoj vezi, a spolni odnosi na radnom mjestu iznimka su, iako ih pet posto ispitanika priznaje.
Istodobno, istraživanje otkriva da dio zaposlenih, osobito žena, ima iskustvo nepoželjnog seksualnog ponašanja, pri čemu su takve situacije češće povezane s kolegama nego s korisnicima knjižnica. Spol se pritom pokazao kao važan faktor u načinu na koji se seksualne situacije doživljavaju i interpretiraju, osobito kada je riječ o flertu na službenim putovanjima, odnosima moći i mogućem utjecaju na profesionalno napredovanje.
S druge strane, seksualno uznemiravanje nije zanemarivo. Svaki četvrti ispitanik (26 posto) svjedočio je nekom obliku uznemirujućeg ponašanja u knjižnici, dok je više od petine (21,5 posto) osobno doživjelo seksualno uznemiravanje od kolega, a 22,8 posto od korisnika. Najčešće se radilo o seksističkim komentarima, neželjenim primjedbama i nametljivom ponašanju. Iako većina navodi da se osjeća sigurno na radnom mjestu, gotovo 30 posto ispitanika priznaje da se ne osjeća uvijek potpuno zaštićeno.
Unatoč tim nalazima, knjižnice se i dalje percipiraju kao relativno sigurna radna okruženja, što autor tumači kombinacijom profesionalnih normi, jasnih pravila ponašanja i kulture institucija. No upravo ta percepcija sigurnosti, upozorava istraživanje, može pridonijeti zanemarivanju problema koji se ne uklapaju u dominantnu sliku knjižnice kao "neutralnog" prostora.
Rad otvara važna pitanja o granicama profesionalnosti, rodnoj dinamici, ulozi upravljačkih struktura te potrebi za jasnijim politikama i edukacijom zaposlenih. Time se ova tema pozicionira ne samo kao pitanje knjižničarske struke, već i kao šire društveno pitanje radnih odnosa, sigurnosti i kulture ponašanja u javnim institucijama.
V.V.
[Foto: Josh Felise / Unsplash]
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
