Parlament je ovaj prijedlog Europskog vijeća prihvatio s 515 glasova za, 74 protiv i 55 suzdržanih. Prijedlog se temelji na izvješću Parlamenta iz lipnja ove godine kojim je započet proces potaknut demografskim promjenama u EU-u nakon europskih izbora 2019.
Tijekom rasprave koja je prethodila glasanju, zastupnici su kritizirali pokušaj utjecaja Europskog vijeća na proračunske funkcije Parlamenta te su ponovili da je Parlament neovisan. Suizvjestitelji su izrazili žaljenje što Europsko vijeće nije odmah izvijestilo Parlament kako namjerava odstupiti od prvotnog prijedloga o ukupnom broju mandata, ali i o odluci o paneuropskoj izbornoj jedinici.
Sastav Europskog parlamenta određuje se prije izbora u skladu s načelima utvrđenima u Ugovorima EU-a i na temelju posljednjih demografskih podataka tj. maksimalno 750 zastupnika plus predsjednik/ca Parlamenta; najmanje 6 mandata po državi članici i najviše 96, prema načelu "degresivne proporcionalnosti".
Koncept degresivne proporcionalnosti znači da iako se ukupan broj zastupničkih mjesta dodjeljuje na temelju broja stanovnika, države članice s više stanovnika pristaju na to da budu podzastupljene kako bi se postigla bolja zastupljenost država članica s manje stanovnika: što je zemlja veća, to je broj zastupničkih mjesta u odnosu na broj stanovnika manji. Od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona taj je koncept dodatno definiran u naknadnim odlukama Europskog vijeća donesenim u skladu s člankom 14. stavkom 2. UEU-a.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a bilo je potrebno pronaći način raspodjele njezina 73 zastupnička mjesta.
T.P.