Negativan utjecaj rata na gospodarstvo EU-a: Inflacija veća, gospodarstvo sporije

U privremenoj ljetnoj gospodarskoj prognozi, u Europskoj uniji se predviđa niži rast i još veća inflacija nego u proljetnoj prognozi.
Direktna je to posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Dobra vijest je da bi, prema prognozama, 2023. trebala donijeti smanjenje rekordno visoke inflacije.

Ali, gospodarstvo Unije u 2022. ostvarit će rast od 2,7 %, a u 2023. rast od 1,5 %.

U europodručju očekuje se rast od 2,6 % u 2022. i nešto blaži rast od 1,4 % u 2023.

Predviđa se da će prosječna godišnja inflacija u 2022. dosegnuti rekordnu stopu od 7,6 % u europodručju i 8,3 % u Uniji.

Osim snažnog rasta cijena u drugom tromjesečju, očekuje se da će se daljnji porast europskih cijena plina odraziti na potrošače i u obliku cijena električne energije.

- Zamah od ponovnog otvaranja gospodarstava trebao bi u 2022. poduprijeti godišnji rast u Europi, ali za 2023. znatno smo smanjili predviđanja. Sada se očekuje da će već visoka inflacija dosegnuti vrhunac kasnije ove godine i postupno se smanjivati u 2023. S obzirom na nepoznanice u vezi s tijekom rata i pouzdanošću opskrbe plinom, ta je prognoza vrlo nepouzdana i izložena negativnim rizicima, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Predviđa se da će inflacija u europodručju dosegnuti najvišu razinu od 8,4 % u odnosu na prethodnu godinu u trećem tromjesečju 2022.

Iduće godine trebao bi ipak uslijediti pad inflacije - na 4,0 % u europodručju u koje ulazi i Hrvatska, te 4,6 % u Uniji.

U Hrvatskoj inflacija će ove godine doseći 8,2 % što je znatno više u odnosu na 6,1 % procijenjenih u proljeće. Posljedica je to znatno većeg od očekivanog rasta energije i hrane. 

Gospodarstvo će do kraja ove godine lagano usporiti što će se nastaviti i u 2023., a inflacija bi, prema prognozama trebala pasti na 3,6 %, što je manje od očekivanog prosjeka u europodručju.

T.P.

[Foto: Imelda / Unsplash]