Projekt „Digitalizacija postojećih akata o gradnji na području cijele RH“ pokrenulo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Trenutno se dozvole nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska.
Cilj je pretvaranje u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine koje nisu obuhvaćene sustavom eDozvola.
Od uspostave modula eDozvola 2015. godine do danas sve lokacijske, građevinske i uporabne dozvole pohranjene su u digitalnoj formi. Riječ je o više od 3,2 milijuna dokumenata.
Novom digitalizacijom akata o gradnji građani će konačno jednostavnije dolaziti do dokumenata iz 47-godišnjeg perioda od '68. do '15.
Na primjer, kod kupoprodaje nekretnina neće više morati obilaziti različite institucije nego će kroz sustav eGrađani i putem GEOportala dolaziti do traženog dokumenta. Digitalizacija će olakšati i rad uredima za graditeljstvo koji će podatke također moći povući iz sustava.
-Digitalizacija akata pojednostavit će i postupke rekonstrukcije građevina, jer će projektanti i referenti svim potrebnim aktima pristupati kroz eDozvolu i druge module ISPU-a, istaknuo je Danijel Meštrić, ravnatelj Uprave za nadzor, žalbe, razvoj informacijskog sustava i digitalizaciju.
Trenutno se skeniraju dozvole u županijskim središtima i većim gradovima i općinama u 13 županija: Zagrebačkoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Istarskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Planirani završetak čitavog procesa skeniranja 2 milijuna dozvola odnosno oko 6 milijuna stranica formata A4 na području cijele Republike Hrvatske je kraj 2022. godine.
Projekt eArhiv „Digitalizacija postojećih akata o gradnji na području cijele RH“ financiran je Europskog fonda za regionalni razvoj kroz projekt „Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) i njegovi moduli“.
Ukupna vrijednost projekta razvoja ISPU-a iznosi 131 milijuna kuna, od čega je 85 posto osigurano iz EU sredstava, dok 15 posto predstavlja nacionalno sufinanciranje.
T.P.
[Foto: Sharon McCutcheon / Unsplash]
