DRESDEN - AFD želi zaustaviti ilegalne migracije i sudjelovanje u ratu u Ukrajini pa bi njegov trijumf mogao promijeniti politiku Europske unije jer je Njemačka najutjecajnija članica EU-a.
- Svi kažu da će glasati za AFD - govori Michael Travniček, 43-godišnji konobar u saksonskom gradiću Pirna.
U Saksoniji, koja graniči s Poljskom i Češkom, oko 25 posto stanovnika smatra najvećim problemom politiku prema izbjeglicama i preveliki broj stranaca, pokazuje anketa agencije za ispitivanje javnog mišljenja Sachsen Monitor.
Travniček, porijekom iz Češke, radi u kafiću na glavnom trgu. Ondje zalaze radnici, poduzetnici, mladi i stari pa on sluša što govore.
- Vjeruju da je AFD bolji od tradicionalnih stranaka - kaže za Studio Europa.
Kafić se nalazi nasuprot gradske vijećnice koju je AFD već osvojio na lokalnim izborima prije šest mjeseci.
Tim Lochner, 54-godišnji gradonačelnik, prvi je dužnosnik na vlasti u Njemačkoj ispred stranke osnovane 2013.
Pirna, sa 40.000 stanovnika, postala je tako uporište AFD-a.
- Ljudi se žale na visoke cijene, skupe energente, zabrinuti su gospodarskom situacijom i ne osjećaju se egzistencijalno sigurnima pa ne žele financirati rat u Ukrajini - govori Lochner skupini međunarodnih novinara.
Pirna je gradić uz rijeku s brojnim vikendicama i rekreacijskim aktivnostima. Lochner želi "očuvati gradić kakav jest", ali povećati njegovo stanovništvo za dodatnih 2.000 ljudi. Stanovnici iz istočne Njemačke sele se na bogatiji zapad zemlje još od ujedinjenja 1990. U Saksoniji je BDP po stanovniku 38.143 eura, dvostruko više nego u Poljskoj, ali je osjetno niži u odnosu na zapadnu Njemačku.
Gradonačelnik Lochner nada se privlačenju radnika jer kaže da se Pirna nalazi na dobroj geografskoj poziciji. Vidi ju kao logistički centar s cijenama nižim u odnosu na druge dijelove Njemačke. Vlasti u Pirni razgovaraju o suradnji s dva obližnja grada.
Lochner se, međutim, ljuti što ga novinari pitaju jesu li i strani radnici dobrodošli. Veliki mediji u Njemačkoj i Europskoj uniji nazivaju AFD "populističkom", "antiimigrantskom" i "ksenofobnom" strankom.
- Svaki strani radnik je dobrodošao - kaže gradonačelnik Pirne. Njegov savjetnik napominje da "elita želi zadržati moć i pozicije u njemačkoj politici" pa "plaši ljude" lijepeći im etikete.
Češki konobar Travniček radi ondje 11 godina.
- Stranac sam pa nije na meni da iznosim mišljenje o njemačkoj politici, ali ovdje je dobro raditi - kaže na njemačkom jeziku. Dodaje da se lokalni ljudi lijepo ophode prema njemu te da on nije tip imigranta na kakve se žale.
Na šetalištu u Dresdenu, glavnom saksonskom gradu sa 600.000 stanovnika, na stupovima su plavi plakati AFD-a. Na njima piše: "Mi štitimo svoje granice!".
Saksonijom tradicionalno upravlja demokršćanska stranka CDU. Bivša njemačka premijerka Angela Merkel je kao članica CDU-a od 2005. do 2021. omogućila dolazak brojnih emigranata iz azijskih i afričkih zemalja pogođenih ratovima i krizom. Aktualni socijalistički premijer Olaf Scholz otvorio je pak vrata Ukrajincima te vojno pomaže toj zemlji u borbi protiv Rusije.
Lokalni stanovnici žale se da Njemačka zbog tolikih izdataka nema novca za vlastite građane, odnosno za "državu blagostanja" po čemu je desetljećima bila poznata.
- AFD je jedina stranka koja radi za ljude, za svoj narod - kaže 64-godišnja Andrea Mittmann, umirovljena bolnička laborantica. Smatra da se vladajuća elita otuđila od naroda. U Saksoniji samo 10 posto stanovnika vjeruje političkim strankama, pokazuje anketa Sachsen Monitora.
Mitmann zajedno s nekoliko desetaka ljudi u koloni automobilima kreće iz Pirne prema Dresdenu. Na jednom od vozila izvješen je transparent na kojem piše: "Vratimo svoju zemlju natrag. Mi smo narod i zajedno smo jaki".
Na ostalim vozilima istaknuli su njemačke zastave i poruke kojima traže kraj rata u Ukrajini diplomatskim putem.
Mittman kaže da vladajući političari "žele proširiti rat u Rusiju" što je opasno za Njemačku.
- Želimo mijenjati stvari, zato smo ovdje - naglašava.
AFD bi mogao dobiti 30 posto glasova, pokazuje anketa televizije ZDF objavljena 8.kolovoza.
Svoj glas toj stranci dat će 52-godišnji majstor Ulf Walter, samostalni poduzetnik ruku umrljanih motornim uljem.
- Pobijedit ćemo na izborima, a onda ćemo moći promijeniti i politiku u Berlinu - kaže.
U Njemačkoj, najmnogoljudnijoj zemlji EU-a, za godinu dana se održavaju parlamentarni izbori. Promjena politike u Berlinu, mogla bi dovesti i do promjene u Bruxellesu.
Tradicionalne stranke nastoje stoga suzbiti promjenu već u Saksoniji. Ondje je trenutno na vlasti šarena koalicija sastavljena od CDU-a, Zelenih i socijaldemokrata SPD.
- Glasači su fleksibilniji nego prije pa donose odluke u zadnji čas. Posljednji predizborni dani su ključni - smatra Oliver Schenk, 56-godišnji zastupnik CDU-a u Europskom parlamentu.
Schenk je od 2017. do 2024. bio voditelj ureda predsjednika vlade Saksonije. Svjestan je da je dio razočaranih birača napustio CDU i okrenuo se desnijem AFD-u.
Napominje da CDU ima ideje kako riješiti probleme, poput zaustavljanja ilegalne emigracije smanjenjem novčanih naknada migrantima, ali da to ovisi o vladi koju vodi socijaldemokrat Scholz u Berlinu.
Christoph Matschie, 63-godišnji socijaldemokrat koji je od 2017. do 2021. bio zastupnik u njemačkom parlamentu, kaže da je koalicijska vlada u Berlinu u "stalnom međusobnom sukobu". Tu koaliciju nazivaju "semaforom" zbog boja različitih političkih opcija.
- A bit će i gore jer će uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj rasti pritisak unutar svake stranke za isticanjem vlastitog profila - objašnjava Matschie koji danas radi kao politički konzultant.
Zbog toga tradicionalne stranke teško uvode zakone na razini Njemačke.
U takvoj situaciji je i s ljevice uzletjela nova stranka Savez Sahre Wagenknecht (BSW). Stranka predvođena ekonomisticom Sahrom Wagenknecht, rođenoj u istočnoj Njemačkoj, u lipnju je zagovarajući radikalniju lijevu politiku osvojila 6 posto glasova na izborima za Europski parlament.
Analitičari kažu da se ona poput AFD-a protivi dolasku migranata jer državi ostaje manje novca za javno školstvo, zdravstvo i druge potrebe domicilnog stanovništva.
- Birači koji se protive dolasku migranata, a koji ne žele da ih se naziva fašistima, glasaju za tu stranku - kaže politolog Werner Patzelt.
Lijevi BSW i desni AFD stoga imaju dvije dodirne točke. Oštro se protive nekontroliranom ulasku migranata i vojnom podupiranju Ukrajine u ratu.
Joerg Scheibe, 61-godišnji inženjer i vlasnik tvrtke za klima uređaje, prije šest mjeseci je postao BSW-ov glavni političar u Saksoniji.
- Podržavamo dolazak visokoobrazovanih radnika - kaže. - Dođemo li na vlast potaknut ćemo mirovne pregovore u Ukrajini. Ljudi u Njemačkoj se boje da ćemo biti uvučeni u rat, a Rusija ima nuklearno oružje.
Neki nagađaju o koaliciji BSW-a i AFD-a jer će teško itko dobiti dovoljno glasova za samostalno sastavljanje vlade.
Scheibe, međutim, odbacuje takvu koaliciju.
Bez obzira na to vlada u Saksoniji je zabrinuta mogućim ishodom izbora.
- Politička situacija je teška - kaže potpredsjednik vlade Wolfram Gunther iz stranke Zelenih. Nakon pet godina zajedničkog upravljanja nije siguran hoće li većinski konzervativci iz CDU-a htjeti koalirati s njima. Prema jednoj anketi CDU bi mogao dobiti 35 posto glasova. Dvije stranke su se razišle oko projekata vezanih za obnovljive izvore energije.
Gunther upozorava da su neki "gradonačelnici i dužnosnici zastrašeni", a neki uplašeni trenutnom atmosferom. U svibnju je 17-godišnji tinejdžer šakom nokautirao 41-godišnjeg socijaldemokratskog političara iz SPD-a koji je lijepio plakate u Dresdenu. Udareni Mathias Ecke zastupnik je u Europskom parlamentu, a policija je izvijestila da su ga napala četvorica tinejdžera. Ista skupina je prema medijskim napisima napala i aktiviste stranke Zelenih.
Njemački kancelar Scholz to je nazvao "napadom na demokraciju".
Nevladina udruga "Aktion Zivil Courage" osnovana je u Pirni prije 26 godina kao "reakcija na popularnost desnih i nacističkih stranaka", kažu njene voditeljice. Jedna od njih je Cathleen Bochmann koja živi u istospolnom braku sa svojom suprugom i koja napominje da "demokratske vrijednosti" u istočnoj Njemačkoj nisu učvršćene kao na zapadu zemlje. Istočna Njemačka je od 1949. do 1990. bila socijalistička država poznata kao Njemačka Demokratska Republika (DDR) na području koje je okupirao Sovjetski Savez na kraju Drugog svjetskog rata.
- Ovo je stoga pogodno tlo za autoritarne stranke - kaže Bochmann u uredu s istaknutim zastavama duginih boja LGBT zajednice.
Oko 50 zaposlenih i 100 volontera udruge rade s javnom administracijom, tinejdžerima i djecom kako bi ih potaknuli na političku raspravu.
- Sukob argumentima, a ne šakama - kaže.
Nakon što se Njemačka ujedinila prije 24 godine, bogati ljudi sa zapada pokupovali su javne kompanije na istoku. Na ključna mjesta u medijima postavljeni su također ljudi iz zapadne Njemačke. Stanovnici na istoku su gledali kako se prodaju i privatiziraju kompanije koje su stvarali tijekom života. Pritom se kod njih uvukla nesigurnost, a izgubio osjećaj pripadnosti. Povjerenje u institucije ondje je znatno niže.
- Oni su stoga podložniji utjecaju društvenih mreža koje oblikuju njihovo političko mišljenje pa posljedično prosvjedno glasaju - kaže socijaldemokrat Matschie.
Roland Roffler, direktor državnog centra za civilno obrazovanje, koji organizira političke rasprave, smatra da su brojni stanovnici Saksonije podložni "teorijama zavjere". Neki smatraju da vlada skriva istinu od njih, drugi da su političari "lutke na koncu" kojima upravljaju moćnici iz sjene, a neki kažu da postoji sprega političara na vlasti i velikih medija.
Na cesti od Pirne prema Dresdenu nižu se predizborni plakati AFD-a s kojih se poziva birače na prekid financiranja javne njemačke televizije i radija.
Bochmann iz udruge "Aktion Zivil Courage" napunit će 45 godina na dan izbora.
- Ako AFD dobije najviše glasova to neće biti kraj demokracije, ali neću biti sretna - kaže.
Ishod izbora ne brine znanstvenike i velike kompanije.
- Imidž Dresdena je u medijima lošiji nego što stvarno jest - kaže Sven Beyer, direktor u kompaniji Global Foundries koja istražuje materijale za proizvodnju čipova.
U pogonu smještenom blizu aerodroma na sjeveru grada zaposleno je 3.000 ljudi od čega preko 10 posto stranaca.
- Ljude se plaši desnicom, ali ne znam niti jednog radnika koji je bio zastrašen ili napadnut - napominje Beyer.
Britanski biolog i genetičar Anthony Hyman direktor je znanstvenog instituta Max Planck u Dresdenu. Od 500 zaposlenika, njih 250 su stranci.
- Nemamo problema u regrutiranju - kaže.
Oko 64 posto ispitanika u Saksoniji reklo je da vjeruje znanstvenicima pa su oni uz policiju, u koju vjeruje 65 posto građana, na potpuno suprotnoj strani od političara i medija.
Oko 35.000 ljudi obišlo je znanstvene centre u Dresdenu tijekom "Duge noći znanosti", događa kada znanstvenici otvaraju vrata građanima i govore im o svojim dostignućima.
Hyman napominje da se znanstvenici razliku od političara.
- Mi nastojimo pronaći istinu, a ne čuda - kaže. - A ljudi to znaju.
Miho Dobrašin
