2024. godina će "gotovo sigurno" nadmašiti 2023. kao najtoplija na svijetu otkad se bilježe podaci, objavila je u četvrtak Copernicus služba Europske unije za klimatske promjene (Climate Change Service).
Podaci se bilježe od 1850. kada su ljudi počeli koristiti fosilna goriva u industriji.
Podaci su objavljeni uoči klimatskog summita Ujedinjenih naroda COP29 u Azerbajdžanu gdje će se zemlje pokušati dogovoriti o povećanju financiranja borbe protiv klimatskih promjena.
Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u smanjila je, međutim, očekivanja od pregovora.
Služba EU-a za klimatske promjene izvijestila je da je od siječnja do listopada prosječna globalna temperatura bila toliko visoka da će 2024. sigurno biti najtoplija godina na svijetu. Osim ako temperatura do kraja godine iznenađujuće ne padne blizu nule.
- Temeljni uzrok ovogodišnjeg rekorda su klimatske promjene - rekao je direktor EU službe Carlo Buontempo u obraćanju medijima.
- Zagrijavanje se odvija na svim kontinentima, u svim morima, pa ćemo sigurno vidjeti rušenje rekorda - rekao je.
Neki znanstvenici smatraju da će 2024. biti prva godina u kojoj će planeta Zemlja biti toplija za više od 1,5C nego u predindustrijskom razdoblju od 1850. do 1900. kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u industrijskim razmjerima.
Emisije ugljičnog dioksida izgaranjem ugljena, nafte i plina glavni su uzrok globalnog zatopljenja.
Sonia Seneviratne, znanstvenica za klimu na javnom istraživačkom sveučilištu ETH u Zürichu, rekla je da nije iznenađena prekretnicom. Pozvala je vlade da pristanu na snažnije mjere za odvikavanje svojih gospodarstava od fosilnih goriva koja emitiraju CO2.
- Ograničenja postavljena u Pariškom sporazumu počinju se urušavati s obzirom na prespor tempo intervencija diljem svijeta - rekla je Seneviratne.
Zemlje su se Pariškim sporazumom 2015. godine dogovorile da će pokušati spriječiti globalno zagrijavanje da premaši 1,5C kako bi izbjegle njegove najgore posljedice.
Svijet još uvijek nije ostvario taj cilj, ali agencija Europske unije očekuje da će svijet to postići oko 2030. godine.
- Taj rok je iza ugla - rekao je Buontempo.
I malo povećanje temperature potiče ekstremne vremenske uvjete. U listopadu su katastrofalne bujične poplave usmrtile najmanje 219 ljudi u Španjolskoj, a poplave su poharale i BiH. Požari su ljetos zaprijetili glavnom gračkom gradu Ateni, a rekordni šumski požari bjesnili su i Peruom. Poplave u Bangladešu uništile usjeve riže zbog čega su cijene hrane vrtoglavo skočile. U SAD-u je divljao uragan Milton.
Miho Dobrašin