EU nastavlja borbu protiv zagađenja plastikom. Glavak: Svake godine u moru završi plastike dovoljno za napuniti 50.000 olimpijskih bazena

Prije dva mjeseca su u Južnoj Koreji propali pregovori o globalnom, pravno obvezujućem sporazumu protiv onečišćenja plastikom pa Europska unija namjerava nastaviti s vlastitom inicijativom smanjenja plastike koja ugrožava život u morima.

- Zaštiti more kao što ono štiti sve nas - piše na plakatu u Tarifi, gradiću na jugu Španjolske. Lokalna udruga Nereide poziva njime stanovnike i turiste da ne ostavljaju smeće po pješčanim plažama. 

Golemi valovi gutaju s plaža otpatke te ih odvlače na pučinu između Europe i Afrike. Na tom mjestu, gdje se miješaju Sredozemno more i Atlantski ocean, plivaju kitovi, delfini i razne ribe.

Biolozi i volonteri iz udruge objašnjavaju maloj djeci da životinje pate i ugibaju progutaju li plastiku. Tijekom radionice im govore da kada riba proguta plastiku, štetna tvar može završiti u ljudskom organizmu kada čovjek pojede tu ribu.

- Samo kroz obrazovanje, znanost i komunikaciju možemo stvoriti svijest i tako ojačati vezu između ljudi i prirodnog okoliša, koju smo stoljećima gubili - kaže predsjednica udruge Eva Carpinelli.

Ta Talijanka je zato osnovala 2018. udrugu i nazvala ju Nereide, po mitološkim grčkim polubožicama prirode.

Te godine je i Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, donijela "Europsku strategiju za plastiku" čiji je cilj smanjiti količinu plastike te potaknuti njeno recikliranje. No proizvodnja plastike i dalje raste, a upravo su vreće za plastični otpad prve koje se napune u domaćinstvima.

Europljani svake godine proizvedu oko 32 milijuna tona plastičnog otpada, piše na stranici Europske komisije. Od svog otpada u morima, 80 posto je plastika.

 - Svake minute, svakog dana, u moru završi ekvivalent kamiona napunjenog smećem - navodi se u promotivnom videu na internetskoj stranici udruge Nereide.

U studenom i prosincu su se u gradu Busanu, u Južnoj Koreji, okupile zemlje u okviru Ujedinjenih naroda s ciljem postizanja globalnog sporazuma o suzbijanju onečišćenja plastikom. Najviše prijepora izazvala su pitanja ograničenja proizvodnje plastike, upravljanja plastičnim proizvodima i opasnim kemikalijama te financiranja zemalja u razvoju kako bi mogle provoditi taj sporazum.

Sporazum na kraju nije postignut, a europski političari su za to optužili Saudijsku Arabiju te druge velike proizvođače nafte poput Rusije i Irana. Ustvrdili su da te zemlje, koje ovise o petrokemijskoj industriji, ne žele smanjiti svoju proizvodnju plastike.

O tome se prošli tjedan raspravljalo u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Raspravu je otvorio Magnus Brunner, europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije, rekavši da je "duboko razočaran" što u Busanu nije postignut pravno obvezujući sporazum protiv onečišćenja plastikom.

Dio zastupnika poručio je da bi u takvoj situaciji EU trebao samostalno nastaviti rješavati to pitanje na svom prostoru. To smatra i Sunčana Glavak, članica HDZ-a i Europske pučke stranke, koja je sudjelovala u raspravi.

- Nedostatak konsenzura u Busanu ne smije nas obeshrabriti - istaknula je. - Mi kao EU moramo nastaviti svoje inicijative poput Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu i Direktove o plastici za jednokratnu upotrebu, koje su već postavile snažan temelj, ali potrebno je učiniti još više - dodala je.

Rekla je da svake godine u moru završi količina plastike kojom se može napuniti 50.000 olimpijskih bazena.

- Toliko smo neodgovorni - napomenula je.

Nakon ljetošnjih izbora za Europski parlament, u prosincu je sastavljena nova Europska komisija koja će voditi EU idućih pet godina. Na njenoj stranici piše da "provodi akciju suzbijanja zagađenja plastikom i onečišćenja mora" te da "ubrzava prijelaz na kružno gospodarenje plastikom".

EU potiče recikliranje plastičnog otpada, kako bi se koristio u daljnjoj proizvodnji, ali Carpinelli u Tarifi smatra da nije dovoljna samo reciklaža.

- Moramo koristiti manje plastike. Trebamo početi s eliminacijom one koja se jednom koristi - napominje.

Tvrdi da se 40 posto proizvedene plastike koristi samo jednom i baci. Primjer su plastične čaše ili slamčice u kafićima i diskotekama. Ona je zato uključila Tarifu, grad s 18.500 stanovnika, u međunarodni projekt "No Plastic More Fun" (Manje plastike, više zabave). Kafići, diskoteke i drugi objekti uključeni u projekt ne koriste plastične čaše i slamke.

Oko 35 posto ispitanika u Europskoj uniji smatra da je plastika najproblematičnija vrsta otpada, a 34 posto ih smatra da su to kemikalije, pokazala je anketa europskog statističkog ureda Eurobarometra provedena u ožujku 2024. U Hrvatskoj je 40 posto ispitanika reklo da je plastika najproblematičniji otpad.

- Industrija plastike vjeruje da je plastika vrijedan resurs koji modernom društvu donosi brojne dobrobiti, značajno pridonoseći održivim rješenjima - piše na stranici Plastics Europe, udruženja europskih proizvođača plastike.

- Osuđujemo plastični otpad koji se nalazi u okolišu, bilo da je uzrokovan neodgovornim ponašanjem ili lošim gospodarenjem otpadom - dodaju.

Plastics Europe napominje da je onečišćenje mora rastući problem koji je privukao pozornost javnosti posljednjih godina te da kompanije koje proizvode plastiku sudjeluju u projektima čišćenja i očuvanja mora od plastike.

Od 2011. godine je 80 organizacija povezanih s proizvodnjom plastike u 43 zemlje potpisalo globalnu Deklaraciju o rješenjima za morski otpad.

- Usvajanjem deklaracije, svaka od tih udruga se dobrovoljno obvezala usvojiti dodatna poboljšanja za smanjenje učinaka onečišćenja oceana i složila se usmjeriti svoje napore na povećanje svijesti, traženja činjenica, promicanje najboljih praksi, dijeljenja znanja, poticanja oporavka i sprečavanje gubitka peleta - navodi Plastics Europe.

Miho Dobrašin
[Foto: Jon TysonDonald Giannatti, Javardh / Unsplash]

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.