Od njih želi preuzeti model upravljanja gradskom infrastruktorom. Morhunov, na vlasti u Vinici od 2015. godine, istovremeno nastoji uvjeriti javnost u Europskoj uniji da nastavi pomagati Ukrajini unatoč zasićenju ratom i posljedičnom porastu cijena osnovnih namirnica. Samit u Monsu organizirao je Europski odbor regija i gradova, institucija u Bruxellesu u kojoj sjede regionalni političari zastupajući interese svojih krajeva. Ondje je Morhunov podijelio svoja razmišljanja sa Studio Europom.
Suradnja Europskog odbora regija i Ukrajine traje dvije godine. Jeste li zadovoljni onime što Vinica dobiva?
- Nismo niti zadovoljni niti nezadovoljni. Nalazimo se, naime, usred postupka stjecanja dobre prakse EU-a za naše projekte. Važno nam je imati direktan horizontalni odnos sa zajednicama iz Europske unije. Tijekom zadnje dvije godine uspostavili smo odnos s dva njemačka grada, Karlsruheom i Munsterom, te francuskim Nancyem. Ta suradnja omogućila nam je razmjenu najboljih praksi. Važno nam je vidjeti funkcionalnost gradova, kako kod njih upravljaju vodom, strujom, prijevozom i infrastrukturom, a također i socijalom, bolnicama te školama. Također želimo usvojiti i tehnologije koje ti gradovi koriste. Posebno zato što Ukrajina sada pati pod ruskom agresijom. Rusija namjerno gađa kritičnu infrastrukturu u Ukrajini.
Dio međunarodne zajednice traži od Ukrajine da sjedne za pregovarački stol i prihvati primirje. I papa Franjo je nadavno pozvao na mirovne pregovore. Kako to komentirate?
- Za Rusiju bi bilo kakav mirovni pregovor značio zamrzavanje koflikta. Njoj bi to omogućilo da pojača svoj vojni potencijal. Tim novim snagama bi zatim počela osvajati Ukraniju, a i dalje teritorije izvan nje. Izgubi li Ukrajina ovaj rat, iduće će biti (napadnute) baltičke zemlje i Poljska. Ja doista tako mislim. Osjeti li Putin slabost demokratskog svijeta neće stati. Zato je važno da nam čitav demokratski svijet nastavi pomagati. U prvom redu, vojnom opremom, a u budućnosti obnovom zemlje i njenim razvojem.
Kada je riječ o obnovi Ukrajine o kakvim ste projektima razgovarali ovdje s drugim gradonačelnicima? Jeste li išta konkretno dogovorili?
- Ovdje su dva aspekta. Prvi je vraćanje pod ukrajinsku kontrolu okupiranih teritorija i onih u kojima se vode borbe. To zahtijeva potpuno drugačiju strategiju u odnosu na obnovu gradova i regija. Gradovi poput Vinice primili su veliki broj interno razmještenog stanovništva, a također i kompanija. Vinica je prije rata imala 388.000 stanovnika, a onda je primila 45.000 interno razmještenih ljudi. To su uglavnom žene, stariji ljudi i djeca. Imamo stoga puno izazova vezanih za njihovu prilagodbu. Također i za 355 kompanija koje su premještene kod nas i žele obnoviti svoje poslovanje. One su nam važne jer su temelj gospodarstva Ukrajine. Za zemlju u takvoj situaciji je važno uspostaviti svojevrstan 'ekosistem' i efikasan prijevoz. Želimo i vratiti Ukrajince koji su napustili zemlju.
Je li Vinica pretrpila razaranja od početka rata i kakva?
- Od početka rata smo bili izloženi dvama napadima projektilima velikog kalibra u ožujku 2022. tijekom kojih je ozlijeđeno šestero zaposlenika komunalne kompanije. Bio je to napad na gradski aerodrom. No još u srpnju 2014. pretrpjeli smo veliki napad na zgradu u centru grada. Napad je izvršen istovremeno projektilima tri različita kalibra. Poginulo je odmah 29 ljudi, a 200 ih je bilo ranjeno. U toj se zgradi trebao održati koncert navečer. Bio je to crni dan u povijesti Vinice. Bilo je strašno.
Kakva je sada atmosfera u gradu? Kako se ljudi osjećaju?
- Ljudi se na sve naviknu. Mirni su. Odlaze u kafiće i restorane, u kazališta i kina. Kada se začuje sirena za zračnu opasnost neki se skrivaju, a neki ne. Ali generalno gledano, u Vinici je mirno. Naša vojska je uz pomoć europskih zemalja stvorila učinkovit protuzračni obrambeni sustav. Najveći izazov su sada dronovi, najčešće upravljani noću, ali također smo stvorili pokretne skupine za uništavanje dronova.
Postoji li strah u Ukrajini da će SAD-a obustaviti slanje vojne pomoći ako u studenom na predsjedničkim izborima pobijedi Donald Trump?
- Postoje takva razmišljanja. Ali mi vjerujemo da je Amerika demokratska zemlja, ona već dugo slijedi demokratske principe. Ja sam, naime, povjesničar pa bih htio reći da je nekoć i (britanski premijer) Winston Churchill pokušavao uvjeriti (američkog predsjednika) Roosvelta godinu dana ili godinu i pol da mu pomogne protiv Njemačke (tijekom Drugog svjetskog rata). Bilo mu je teško u to vrijeme jer je Amerika imala različita mišljenja o tome. Važno je da Amerika razumije da je Putinova agresija prijetnja Europi. U protivnom će se arhitektura svijeta promijeniti, a Putin će pobijediti.
Brojni građani diljem EU-a su već zasićeni ratom u Ukrajini i žale se na posljedična poskupljenja hrane i energenata.
- Vi u Hrvatskoj razumijete kako je to imati rat. No, u nekim drugim udaljenim dijelovima ne znaju kako je to, pa su zato njihova takva razmišljanja.
Miho Dobrašin
