Njega vodi udruga za prirodu, okoliš, održivi razvoj i turizam Lončari.
Udruga je u zaleđu Zadra proučavala utjecaj ljudskog djelovanja na morske livade, odnosno trave u tamošnjem Karinskom i Novigradskom moru. Ukazala je zatim javnosti na važnost morskog bilja za ekosustav usprotivivši se njegovom namjernom uništavanju.
- Turisti kada se dođu kupati kažu 'fuj ova trava, ovo je bara', a zapravo je to jedan od najvažnijih elemenata u ekosustavu morskog svijeta - kaže Marko Simić, osnivač udruge Lončari, za Studio Europa.
Te morske trave ili livade proizvedu 10 posto kisika u moru. No, kamioni bi pred početak turističke sezone iskrcavali ondje pijesak i šljunak kako bi se stvorio ugodniji ambijent za turiste. Time bi uz djelovanje valova nestajala podmorska livada.
- Naš cilj je upoznati čovjeka s vrijednostima tih livada, nečega što izgleda napadno i beskorisno - objašnjava Simić u Bruxellesu gdje je prisustvovao ceremoniji dodjela nagrada.
Udruga Lončari je od 2020. do 2023. surađivala s ekološkom udrugom Zrmanja i pomorskim biolozima iz Društva istraživača mora 20.000 milja. Iz europskog Fonda za pomorstvo i ribarstvo su inicijalno dobili 25.000 eura, a putem drugih izvora taj je iznos narastao na između 60.000 i 70.000 eura utrošenih za njihove trogodišnje akcije.
Pratili su što se događa s livadama, a onda su angažirali volontere i ronioce koji su počistili i otpad iz kanjona rijeke Bijele koja se ulijeva u more.
U otpadu koji je skupljen bilo je puno stakla. Ono im je stoga postalo glavni materijal od kojeg su zatim napravili kameni krug sa staklenim mozaikom na vrhu u obliku jegulje koja sebi grize rep. Ta umjetnička instalacija promjera 9 metara simbolizira regeneraciju društva, a istovremeno upozorava prolaznike na poziciju morskih livada.
Inženjerka građevine Jagoda Cupać, znanstvenica sa njemačkog Sveučilišta u Dresdenu, ušla je u projekt kada se počelo pričati o gradnji instalacije jer je staklo njena specijalnost.
- Toliko se ljudi uključilo da smo ju izgradili u samo jednom danu, suprotno očekivanjima - kaže Cupać.
Kako se projekt razvijao postalo joj je jasno da je to upravo ono što zastupa inicijativa "Novi europski Bauhaus".
- To je ono o čemu Europska komisija priča i što želi promovirati - napominje Cupać koja je prijavila projekt na natječaj za nagradu.
Nagrada "Novi Europski Bauhaus" uspostavljena je 2021. godine kao priznanje ekološkim, gospodarskim i kulturnim projektima koji "mijenjaju životni prostor nabolje". Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je krajem 2020. da je potrebno ubrzati provođenje Europskog zelenog plana, odnosno namjeru da se do 2050. godine europsko gospodarstvo temelji na obnovljivim izvorima bez ispuštanja štetnih plinova.
Da bi se ta zamisao ubrzala u području arhitekture, obnove i gradnje predstavila je inicijativu "Novi europski Bauhaus", nazvanu po školi za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj koja je bila aktivna od 1919. do 1933. godine. Njemica Von der Leyen nije bila prisutna u petak na ovogodišnjoj dodjeli nagrada u Bruxellesu, ali je europska povjerenica za EU fondove Elisa Ferreira spomenula važnost projekata koji pridonose "Europi ugodnijoj za život".
Hrvatski projekt "Nije kasno - Morske livade" natjecao se u kategoriji "Ponovno povezivanje s prirodom". U finalu mu je konkuriralo sedam projekata iz Švedske, Rumunjske, Ukrajine, Irske, Španjolske, Litve i Slovačke. Odlukom žirija Europske komisije pobijedio je Faget Forest Park iz Rumunjske koji se bavi upravljanjem tamošnjim velikim šumskim parkom za rekreaciju.
Simić kaže da će im to što su bili u finalu pomoći u daljnjoj "borbi protiv sistematskog zanemarivanja prostora" u Hrvatskoj. Gomila otpada je nastala desetljećima, kaže, zbog ignoriranja lokalne zajednice.
- Sada smo dio europske obitelji 'Bauhausa' pa želimo u našu zajednicu unijeti njegove vrijednosti - naglašava.
Premda je projekt "Nije kasno - Morske livade" tehnički završen njegovi voditelji najavljuju nove akcije.
- Želimo razviti edukacijske programe, organizirati daljnje boravke umjetnika koji bi stvarali nešto u korist zajednice, te davati prostor na korištenje drugim organizacijama, ne samo sa zadarskog područja nego i šire europskog - kaže Simić. Želja mu je da se tako nastavi "dijalog između ekologije i kulture" čije bi poruke došle do što više ljudi.
Instalacija na kojoj jegulja grize svoj rep nalazi se pored sela Lončari. Oko tog umjetničkog djela koje je osmislio američki umjetnik Dodd Holsapple okupljaju se lokalni stanovnici, a sa zanimanjem ga promatraju turisti.
Znanstvenica Cupać se pak nada da će ondje biti još puno posla za nju.
- Posebno u edukacijskom dijelu - napominje.
Iz Bruxellesa za Studio Europa piše, Miho Dobrašin
