Europska unija "kohezijskom politikom" nastoji smanjiti razlike između svojih siromašnih i bogatih dijelova. To radi na način da u nerazvijenim regijama sufinancira sa 85 posto novca projekte u područjima poput infrastrukture, prometa ili zaštite okoliša.
U tu je svrhu bilo izdvojeno 409 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2022. godine. To je trećina ukupnog proračuna Europske unije.
Revizori su otkrili da je 4,8 posto tog iznosa bilo potrošeno na način koji nije u skladu s pravilima EU-a i država članica. Taj postotak nije nužno procjena prijevare, neefikasnosti ili neiskorištenog novca, nego iznos koji nije potrošen na propisani način.
- Europska komisija i zemlje članice koje zajednički rade na EU fondovima moraju uložiti veći napor da to trošenje bude u skladu s pravilima - rekla je Helga Berger, članica Europskog revizijskog suda. Taj sud provjerava račune i isplate kako bi trošenje javnog novca bilo transparentnije i u skladu sa zakonom.
Postotak "kohezijskog" novca koji nije potrošen u skladu s pravilima je doduše manji nego je to bilo u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju. Tada je taj postotak iznosio 6,7 posto.
Unatoč tome revizori upozoravaju da smanjenje na 4,8 posto nije dovoljno jer tako utrošeni novac ne smije prijeći 2 posto.
- Puno je sudionika koji bi to trebali kontrolirati, ali rezultata naprosto nema - istaknula je Berger.
Europska komisija odobrava novac državama članicama nakon što joj one dostave detaljne planove projekata. Pravila kako se smije koristiti taj novac strogo su propisana jer je to novac poreznih obveznika. Oni plaćanjem poreza u svojim zemljama pune proračun Europske unije.
Kada neka regija, udruga ili kompanija zatraži sufinanciranje iz EU fondova svu dokumentaciju i način korištenja novca kontroliraju upravljačka tijela u tim zemljama. Upravljačka tijela su stoga "prva linija obrane" od nepravilnosti.
- Ona su mogla spriječiti trećinu grešaka koje su kasnije otkrivene - navedeno je izvješću.
Nakon toga revizori u tim zemljama sve još jednom pregledaju, ali očito nedovoljno dobro.
Dokumentacija zatim stiže u Europsku komisiju, izvršno tijelo EU-a.
- Europska komisija, kao treća linija obrane, svoju procjenu temelji na djelomično pouzdanoj kontroli obavljenoj u zemljama iz kojih je došla dokumentacija. Istovremeno, Komisijini vlastiti alati za otkrivanje, sprečavanje i ispravljanje grešaka imaju brojne slabosti - navodi se u izvještaju.
Većina pogrešaka u potrošnji "kohezijskog" novca dogodila se kada su prihvaćeni troškovi za neki projekt, ili čak čitav projekt, a da nisu odgovarali propisima iz natječaja. Bilo je i slučajeva da se nisu poštivala pravila o državnim potporama i javnim nabavama.
Revizori su identificirali tri temeljna uzroka pogrešaka: neadekvatna administracija država članica, uključujući neprikladno donošenje odluka i neučinkovite provjere od strane upravljačkih tijela; nemar ili sumnje na namjerno nepridržavanje od strane korisnika; i problem s tumačenjem pravila
Kada se greške uoče one trebaju biti ispravljene. Europska komisija smatra da je pozitivno ako nakon uočavanja i ispravljanja greški ipak ostane do 2 posto onih neispravljenih.
- No naša analiza pokazuje da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad tog propisanog plafona - naveo je Europski revizorski sud.
U Grčkoj je od ukupno zabilježenih grešaka njih čak 45 ostalo neispravljenima. U Slovačkoj 39 posto, a u Litvi i Portugalu po 36 posto. U Italiji je ostalo 26 neispravljenih a uočenih grešaka, u Francuskoj 22 posto, Mađarskoj 18 posto, a u Španjolskoj 17 posto. U Hrvatskoj je ostalo 15 posto neispravljenih grešaka od ukupnog broja zabilježenih.
Revizori zaključuju da i Europska komisija i države članice imaju prostora za poboljšanje načina na koji provode svoje provjere "kohezijske" potrošnje. Upozoravaju da je rizik od nepravilne potrošnje i dalje visok. Preklapanje korištenja "kohezijskog" novca i onoga iz EU fondova namijenjenog oporavku od Covida stavlja dodatni pritisak na neke države pa one ne uspijevaju osigurati trošenje novca prema pravilima, smatra Europski revizorski sud.
M. Dobrašin
