Požari u Grčkoj "spalili" rekordan novac iz EU-a

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu, sustav putem kojeg zemlje zajednički gase požare, ove godine je bio aktiviran već 29 puta što je dvostruko više nego 2020.

Malo prije nego je bukno 25 metara visoki požar pored Atene, 26-godišnja Laura Argyropoulou otišla je iz glavnog grada Grčke.

Temperature od 40 C stupnjeva zadržale su se 14 dana zaredom pa se ta zaposlenica ministarstva turizma nastojala skloniti od nesnošljive vrućine.

- Nalazim se na Olimpu. Ovdje je svježe - kaže Argyropoulou za Studio Europa.

Olimp, gdje su prema mitologiji živjeli antički bogovi, najviša je planina u Grčkoj smještena na sjeveru.

No, ne mogu svi Grci ondje provesti godišnji odmor. Na tisuće ljudi pati i strahuje od požara u Ateni.

Prije dva tjedna je u njenom predgrađu poginula žena, a deseci su ozlijeđeni prije nego je vatra stavljena pod kontrolu.

Europska unija je izvijestila da je ove godine izvedeno više zajedničkih operacija gašenja požara nego ikada ranije.

U listopadu 2001. osnovan je Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu, čiji je cilj suradnja i prevencija katastrofa. Zemlja koju pogodi požar može zatražiti asistenciju drugih zemalja koje onda šalju vatrogasce, zrakoplove i helikoptere.

Iz zajedičkog proračuna EU-a dolazi 75 posto novca potrebnog za takve intervencije.

Taj mehanizam je bio aktiviran 29 puta u prvih osam mjeseci ove godine zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, što je dvostruko više nego 2020. Za usporedbu bio je aktiviran 23 puta u čitavoj 2023. godini, podatak je Europske komisije.

Trenutno je najgora situacija u Grčkoj.

- Bilo je doista zastrašujuće jer ovakav požer nismo imali od 2018. kada je vatra gotovo dosegnula centar Atene - kaže Argyropoulou.

Copernicus, sustav za praćenje vremenskih prilika u EU, izvijestio je da je srpanj bio dosad drugi najtopliji mjesec od kada postoje mjerenja. Toplinski val zahvatio je jug i istok Europe.

Mehanizam EU za civilnu zaštitu uspostavljen je kao zajednički odgovor na sve prirodne katastrofe, ali u posljednje četiri godine upravo su požari glavni razlog njegovog aktiviranja. Prošle godine je na njihovo gašenje bilo usmjereno 50 posto aktivnosti, a ove godine je to poraslo već na 75 posto.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu raspolaže sa 3,3 milijarde eura u razdoblju od 2020. do 2027. godine, a zemlje južne Europe traže da se taj iznos poveća.

U kolovozu je vatra oštetila više od 200 kuća u grčkoj pokrajini Atici gdje se nalazi Atena.

- Situacija je trenutno mirnija pa je požar aktivan samo na sjeveru Grčke, gdje traje već 25 dana - kaže Argyropoulou.

Gradovi na Mediteranu na udaru su suša, požara, toplinskih valova i nestašice vode zbog klimatskih promjena, smatra Erdal Sabri Ergen, zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran.

- Zbog toga pozivamo na energičniju međunarodnu suradnju kako bi se potaknuo održivi razvoj, pri čemu gradovi moraju biti u središtu djelovanja - kaže.

Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka pa je to nakon Arktika na sjeveru drugo najugroženije područje, podatak je Unije za Mediteran.

Ta međuvladina organizacija sa sjedištem u Barceloni obuhvaća sve zemlje Europske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja, njih ukupno 43.

Miho Dobrašin