Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Srbija, BiH, Crna Gora, Bugarska, Rumunjska, Moldavija i Ukrajina od 2011. godine surađuju u sklopu "Strategije Europske unije za podunavsku regiju" (EUSDR). Njihovi ministri se sastaju jednom godišnje kako bi raspravili o zajedničkim problemima, a Europska komisija ima ulogu savjetnika.
Na području 10 država kojima prolazi Dunav živi 80 milijuna stanovnika, a uz samu rijeku njih 20 milijuna. Kada se tome pridoda broj stanovnika iz četiri države kojima Dunav ne protječe - Slovenije, Crne Gore, BiH i Češke, radi se o 114 milijuna ljudi obuhvaćenih Strategijom za podunavsku regiju.
Austrija, koja trenutno predsjeda tom skupinom zemalja, na dnevni red je stavila "sigurnost" jer je rat u Ukrajini ušao u treću godinu čime je ugrožen plovni put u delti Dunava gdje se rijeka ulijeva u Crno more. Izvoz žitarica, gnojiva i drugih proizvoda iz luka u Ukrajini je onemogućen ili otežan, a zabrinutost u graničnim zemljama poput Moldavije visok.
- Potrebna su nam stabilnost i sigurnost nasuprot onoga što se događa na istoku - izjavio je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg.
Austrija je na dnevni red stavila i "stabilnost" zabrinuta velikim priljevom migranata s nereguliranim statusom. Zbog toga više zemalja tog područja, poput Njemačke i Slovenije, periodično uvodi kontrole na granicama suspendirajući "šengenski prostor" neometanog prometa.
- Mi Austrijanci profitiramo od šengena, primjerice kada putujemo na ljetovanje u Hrvatsku, te smo kao zemlja središnje Europe bez izlaza na more zagovornici slobodnog kretanja - rekao je ministar. - Ali smo iz godine u godinu, prva ili druga zemlja po broju tražitelja azila u Europi po glavi stanovnika - upozorio je.
U Austriji, zemlji s blizu 9 milijuna stanovnika, prije dvije godine je 112.000 ljudi zatražilo azil. Ministar se pita kako su došli do Austrije kada su azil trebali zatražiti u prvoj zemlji EU-a nakon prelaska granice.
- Austrija i Njemačka su pod utjecajem velikog priljeva migranata - napomenuo je opravdavajući povremene kontrole na cestama.
Podunavskim zemljama Bugarskoj i Rumunjskoj uvijek nije dopušten ulazak u zonu šengena na cestama, premda je odnedavno to dopušteno u zračnom i morskom prijevozu. Austrija traži da bolje kontroliraju svoje kopnene granice sa zemljama izvan EU-a.
Austrija, s povijesnim utjecajem u prostoru jugoistočne Europe, istovremeno zagovara proširenje Europske unije na "zapadni Balkan", Moldaviju i Ukrajinu kako bi proširila tržište svojim kompanijama.
Upravo je sve gore navedeno i osnov danas usvojene Deklaracije "Strategije EU-a za podunavsku regiju" koja služi kao mehanizam za uvlačenje zemalja kandidata u EU.
Putem tog okvira zemlje članice EU-a i nečlanice rade na zajedničkim prekograničnim projektima u područjima poput zaštite okoliša, prometa i turizma. Pritom projekte sufinanciraju iz proračuna EU-a kroz Interreg program.
- Uvijek smo htjeli da Dunav bude vodeni pravac Europske unije, a tom cilju smo se značajno približili - izjavio je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg.
BiH, Crna Gora, Srbija, Moldavija i Ukrajina kandidati su za članstvo u EU. Neke od njih nedavno su dobile taj status.
- Mi smo napravili veliki napredak prema EU-u. A dunavski okvir suradnje nam pomaže u razmjeni informacija i usvajanju boljih standarda - rekao je potpredsjednik moldavske vlade Mihai Popsio.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, potiče zemlje kandidate na suradnju putem "dunavske makroregionalne strategije".
- Te zemlje se ovim putem pripremaju za rad na financiranju iz EU-a, te se privikavaju na europske mehanizme - izjavila je europska povjerenica za EU fondove Elisa Ferreira u videoporuci poslanoj iz Bruxellesa.
U Srbiji 40 posto stanovnika podržava članstvo u EU, što je 4 postotna boda manje u odnosu na 2022. godinu, podatak je ankete koju je objavio američki Međunarodni republikanski institit (IRI) prije dva mjeseca.
Sava Mitrović, analitičar think-tanka "European Policy Center" sa sjedištem u Beogradu, jedan je od tih zagovornika
- Proširenje EU-a na zapadni Balkan nema alternativu - tvrdi. - Približavanje EU-u ima transformativni utjecaj jer smanjuje korupcija, a jača pravna država - dodaje.
Mislav Kovač je zaposlenik hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova u Zagrebu. Nacionalni je koordinator, odnosno zadužen je za provođenje "Strategija EU-a za podunavsku regiju" u Hrvatskoj. Sjeća se vremena iz 2011. godine kada je nastala ta strategija.
- Hrvatska tada nije bila članica EU-a, pa je bilo puno restrikcija i limita u povlačenju novca i sudjelovanja u EU projektima - kaže. - Ali osjećaj da ravnopravno sjedimo s drugim zemljama bio je ohrabrujuć.
Bilo je to prije nego je 2013. Hrvatska postala članica EU-a.
- Dunavska strategija nam je pomogla u transformaciji od zemlje kandidata do članice EU-a - kaže Kovač. Sudjelovanjem smo stjecali znanje, učili od drugih pa nam je to pomoglo u transformaciji u članicu EU-a.
Miho Dobrašin
