Po maločemu su poljoprivrednici današnjice slični poljoprivrednicima iz prošlosti. U vremenu globalizacije i digitalizacije za poslovanje češće koriste mobitele i računala od pluga. Birokracija kojoj nisu vični uglavnom im oduzima vrijeme, poskupljuje proizvodnju i smanjuje konkurentnost. Zbog toga u posljednje vrijeme sve češće prosvjeduju.
Na staro povratka nema. U traženju odgovora kako pomiriti potrebu za poljoprivrednicima koji imaju drugačija znanja i vještine nego prije, može pomoći spomenuti projekt. Njime će se pokušati stvoriti okruženje za učenje vještina potrebnih tržištu rada.
-Kroz ovaj projekt mi zapravo želimo modernizirati sustav obrazovanja i mlade ljude ostaviti na putu kojim su krenuli i privući nove mlade ljude, kaže Marijana Blažić s Odjela prehrambene tehnologije Veleučilišta u Karlovcu.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u strukovno obrazovanje posljednjih je godina uložilo nikad više novca. Imenovano je 26 centara izvrsnosti od kojih su tri u poljoprivredi. Ipak, za poljoprivredna zanimanja i dalje je mali interes učenika.
U čemu je problem?
-Ono što je slaba točka su resursi i to ljudski resursi, objašnjava Vesna Hrvoj Šic iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Možda pomognu izmjene kurikuluma.
-Od ove školske godine 2024./2025.uvodimo više od 30 eksperimentalnih kurikuluma koje su izradili baš ti centri izvrsnosti, ne samo za srednje škole nego i za poljoprivrednike, gospodarstvenike koji žele steći nove vještine primjerene suvremenom načinu poljoprivredne proizvodnje, pojašnjava Vesna Hrvoj Šic.
Prirodoslovna škola u Karlovcu jedan je od centara izvrsnosti u poljoprivredi. Godinama provode različite projekte pa sada imaju od mini sirane do novog plastenika za hidroponski uzgoj bilja. No, i dalje se moraju boriti za svakog učenika.
-Problem je u tome što su učenici dosta nezainteresirani i moramo ih motivirati jer oni misle da je poljoprivreda samo rad s alatima, s oruđem. No, danas je poljoprivreda puno više od toga, ističe Antonija Halar iz Prirodoslovne škole Karlovac.
Za multifunkcionalnu poljoprivredu u Prirodoslovnoj školi već imaju zanimanje agroturističkog tehničara kao spoj poljoprivrede i turizma. Ipak, treba im još fleksibilnije obrazovanje.
-Više prakse, više praktične nastave, a puno manje teorije, naglašava Halar.
Poljoprivrednim školama na raspolaganju su bespovratna europska sredstva, točnije 85 posto. Preostalih 15 posto trebaju osigurati sami, međutim i tu imaju pomoć resornog ministarstva, naglašava Vesna Hrvoj Šic iz Ministarstva.
-U proračunu Ministarstva znanosti i obrazovanja tih 15 posto je osigurano za sve pa i za strukovne škole, a bit će i u budućnosti i u novom operativnom programu moguće koristiti ta sredstva pogotovo za razvoj zelenih i digitalnih vještina.
Za podršku obrazovanju poljoprivrednika „novoga doba” zainteresirana je i Svjetska banka.
-Da tim poljoprivrednicima koji nisu možda u korak s tehnologijama u današnjem vremenu omogućimo kroz cjeloživotno učenje da se obrazuju, da to primjene i da svoju proizvodnju naprave kompetitivnijom, napominje Danica Ramljak iz Svjetske banke.
Veleučilište u Karlovcu partner je slovenskom Biotehničkom centru Naklo u projektu AgriNext zajedno s kolegama iz Španjolske i Irske. Ukupno je vrijedan 2,5 milijuna eura i traje do 2026. godine. Njegova provedba trebala bi imati utjecaj i na modernizaciju i reformu europske poljoprivredne politike.
T.P.
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
