OpenStreetMap u suštini nije karta, nego baza prostornih podataka, i to slobodna, uporno naglašavaju njezini zagovornici. Sustav ćemo staviti na test - morat će nas dovesti na lokaciju konferencije.
No, prije stručnih predavanja, želimo otkriti što je uopće OSM i kako se koristi. Idealan sugovornik je Hrvoje Bogner, jedan od najangažiranijih kad je OpenStreetMap u Hrvatskoj u pitanju. Mjesto susreta je bivša vojarna Luščić u Karlovcu, mjesto koje se upravo transformira u novu gradsku četvrt, promjene u prostoru su svakodnevne i najbolje je mjesto da se pokaže važnost prostornih podataka.
S Hrvojem se susrećemo na rubu starog vojnog parkića kako snima sa selfie-stickom. Je li to, uopće, selfie-stick?
-Ovo je 360-kamera, pojašnjava Bogner. -Snimam Karlovac u 360 stupnjeva pa dobivam sfere u kojima se može gledati u svim smjerovima. Zato da bismo napravili bolju kartu. Ne samo Karlovca, nego cijele Hrvatske.
Sve što se nalazi u prostoru može se pospremiti u tu bazu podataka a, uz navođenje izvora, svatko si može uzeti samo ono što ga zanima. -OpenStreetMap zapravo nije karta. To je baza podataka iz koje se generira karta po vašim željama.
Kad izađe iz usta informatičnog stručnjaka, možda i dalje zvuči komplicirano. Bogner je pun primjera, pa evo jednoga od njih. -Biciklisti žele znati kakvi tipovi parkirališta za bicikle postoje u gradu. Sve parkinge za bicikle mogu označiti vrstom parkinga, koliko ima mjesta, slijede li držači bicikla standarde...
Mogućnostima ovdje niti blizu nije kraj. Kad se spomene karta, kafići, dućani ili škole će vam sigurno pasti na pamet, sljedeća pomisao su ulice, ali i to je tek djelić informacija.
-Ulica ima svoju širinu, je li asfaltirana, koliko ima traka, je li dozvoljeno preticanje, koja su ograničenja... Postoji li pješačka staza, staza za bicikle, postoji li klupa pored staze, ima li naslon, je li tu i kanta za smeće i za koju vrstu smeća... Je li cesta osvijetljena i kakva je pristupačnost za invalide... Kategorije su uistinu - beskonačne - navodi Bogner neke od podataka koji se mogu spremati u OSM. A da bi se u bazu unijeli ispravni prostorni podaci, potrebne su kvalitetne, možemo ih nazvati, bilješke. Stvaranje bilješki uz pomoć kamere koja snima 360 stupnjeva je prava blagodat. Počeci OSM-ekipe nisu bili ovako lagodni, prisjeća se Bogner.
-Kad smo počeli, uzmeš papir i olovku, šećeš i crtaš gdje je koja ulica, gdje je koja zgrada, gdje se što nalazi. Nakon toga smo od kolega planinara posudili ručne GPS uređaje i snimali ceste kojima smo prolazili - u autu, na biciklu ili pješice. S vremenom smo, i od Državne geodetske uprave, dobili precizne satelitske i zračne snimke s dozvolom za korištenje, ali sve je to pogled iz zraka. Stanje na terenu se najbolje vidi sa stvarnog terena, recimo iz visine očiju. Zato je snimanje ovakvim 360-kamerama jedan od alata koji nam služi da bismo što detaljnije nacrtali kartu našeg susjedstva.
Pojedinci mogu jako puno, izdvaja Bogner sinjski slučaj. Jedan umirovljenik, ljubitelj prirode, čuo je za OpenStreetMap i poslao upit ekipi kako da im pomogne. -Prvo je uzeo mobitel s GPS-om, što nije najpreciznije, ali radi, i počeo se šetati po okolici grada. Potom je nabavio mali GPS data logger koji je bio precizniji od mobitela. Na kraju je, s još kvalitetnijim GPS uređajem, prošao sve planinarske staze i lovačke puteve. Sinj je danas najbolje ucrtan grad u Hrvatskoj.
Zajednički cilj je, u svakom trenutku, imati najbolju kartu svijeta. -Da svatko na svijetu ucrta samo svoju ulicu, to je već najtočnija karta na svijetu. Nijedna agencija ili firma koje se bave kartografijom nema podatke koje imaju ljudi koji žive na nekoj lokaciji, naglašava Bogner.
Koliko su svi ti podaci korisni, isprobat ćemo uskoro. Za navigaciju palimo jednu od najpopularnijih aplikacija za pametne telefone koja čita OSM podatke - OsmAnd. Unosimo odredište, zagrebačko Učilište Algebra na kojem se održava prvi hrvatski "State of the Map". Pa, iako bismo se do cilja u centru Zagreba snašli i bez navigacije, dogovor je - slušamo samo ono što nam OsmAnd govori.
Dijela teksta u kojem se opisuju problemi putem i skretanje u krive ulice nema, jer je OsmAnd odradio odličan posao, a čak smo i parkirno mjesto pronašli iz prve.
Pod okriljem velike DORS/CLUC konferencije, pronalazimo dvoranu namijenjenu samo za OSM. Tamo je prvi predavač, gost iz inozemstva, Bogomil Shopov, veliki zagovornik slobodnog softvera i otvorenog koda. Obratio se ponajviše početnicima s ciljem da ih oslobodi straha od "komplicirane tehnologije". Shopov kaže da je potrebno samo 30 sekundi da se shvate osnove. Nakon toga, lako je unositi podatke ili ih koristiti. Za ovo drugo, kao najbolje rješenje izdvaja alat koji već poznajemo i koji nas je uspješno doveo iz Karlovca. Trebaju li vam navigacija ili samo pojedini podaci, OsmAnd izvlači ono što vam treba.
-Možete, primjerice, vidjeti pješačke staze, možda vas zanimaju pozicije svih nadzornih kamera u okolici. A ako volite pivo, poput mene, možete dobiti sve lokale u blizini koji poslužuju pivo, potvrđuje Shopov ono što smo već ranije čuli od Hrvoja Bognera. Što je više podataka u bazi, ona će biti korisnija.
-Za ono što sad mapiraš, u tom trenutku i ne znaš čemu bi sve moglo poslužiti. A kad podaci postoje, u nekom trenutku mogu biti od velike koristi, kaže jedan od najaktivnijih mapera u domaćoj zajednici, Janko Mihelić.
Da je petrinjsko područje uoči potresa bilo bolje ucrtano, moglo se i brže reagirati. No, i ovako je OSM ekipa brzo uskočila "napunila" kartu. -Postojale su samo neke ulice, ali po statistikama koje imamo vidi se da su podaci u tom trenutku "eksplodirali". Sve je odjednom bilo izmapirano i to je bilo jako lijepo za vidjeti, govori Mihelić. Odmah po potresu su podijelili između sebe pogođeno područje, a pomogla im je i Hrvatska gorska služba spašavanja sa svojim snimkama iz bespilotne letjelice. -Onda je svaki maper uzeo svoj kvadratić i krenuo s crtanjem. U nekoliko tjedana smo unijeli jako puno podataka. A dobili smo i podatke o adresama koje smo spojili s ucrtanim kućama. Mihelić ističe da je tada dobivena vrlo dobra karta tog dijela Hrvatske. Podaci su postali dostupni svima, a dostupni su i dalje, za bilo kakve potrebe, hitne ili mirnodopske. Hrvoje Bogner nudi još jedan primjer podataka koji mogu pomoći u žurnim situacijama. -Postoji karta koja uzima podatke iz OSM baze, a koriste ju vatrogasci. Može se mapirati svaki hidrant s vrstom, visinom...
No, s obzirom na slobodu pristupa podacima, tko kontrolira ispravnost?
-U svakoj državi postoji zajednica korisnika koji rade na karti i ako vide da nešto nije u redu, oni to poprave. Ukratko, možeš učiniti što hoćeš, ali ako napraviš nešto loše, netko će to vidjeti i bit će ti zabranjen pristup projektu, upozorava Bogomil Shopov. -Mislim da je sada više od 10 milijuna ljudi, a ima i robota, koji stvaraju OpenStreetMap podatke.
Privući nove korisnike i nove mapere je glavni motiv organiziranja konferencije "State of the Map". U Hrvatskoj nedostaje stvaratelja karte.
-State of the map u Hrvatskoj je takav da nemamo jako puno ljudi koji rade na njoj. U grupi OpenStreetMap Hrvatska imamo 10-ak aktivnih ljudi i to nas pomalo koči u onome što želimo postići, a to je bolja karta Hrvatske, kaže Ivan Habunek, još jedan od aktivnih članove ove male zajednice. Mogla bi narasti, jer Bogomil Shopov podsjeća da je doprinositi karti jednostavno kao i koristiti ju. Najlakši korak je uz pomoć mobilne aplikacije StreetComplete. -Izađete van, upalite aplikaciju i rješavate zadatke: Koje je radno vrijeme ovog kafića? Hodate li upravo po asfaltu ili nekoj drugoj podlozi?
Po povratku u Karlovac, StreetComplete nam prezentira Hrvoje Bogner. -Upravo sam mapirao granice košarkaškog igrališta. Bilo koji sportski teren se može označiti unutar svojih granica. A sad za to košarkaško igralište određujem da je površina asfalt, govori Bogner dok se šeće naokolo s mobitelom. -Maloprije sam označio gdje su hidranti, jesu li kante i dalje tu. Ima li ovo križanje otok u sredini? Nema! Ovo tu je asfaltirana cesta. Postoji li oznaka na pločniku za slijepe osobe? Ima li klupa naslon? Da, znam da ima, dijete vodim tamo, pa znam da ima naslon! Postoji li nadstrešnica na autobusnoj stanici? Postoji, toga se sjećam.
Mnogi nisu niti svjesni da svakodnevno koriste OSM.
-Dobar primjer su neke navigacije u vozilima, u mom autu je OSM karta, a nisam ju ja birao. Znači, koristi se od klasičnog letka za lokaciju pizzerije do podloge za praćenje brodova i aviona, kaže Bogner i navodi još neke svakodnevne primjene. -Ako imate račun na Facebooku i ako ste tamo ikad pogledali bilo koju lokaciju, koristite OSM. Ako koristite Apple, koristite OSM. Ako koristite Microsoft, djelomično koristite OSM. Došli smo do trenutka kad su velike IT kompanije zaključile da im je bolje ulagati u ekipe koje će uređivati OpenStreetMap bazu nego razvijati svoj sustav od nule. Velike firme rade na ažuriranju slobodne karte svijeta, jer su uvidjeli da je budućnost u dijeljenju slobodnih prostornih podataka.
Suradnja i razmjena podataka događa se na svim razinama, što doprinosi kvalitetnijim podacima u OSM-u. -Neke prijevozničke tvrtke doniraju zapise o svojim vožnjama, a neki od njihovih vozača imaju i kamere. Gradovi Knin, Rijeka i Zagreb imaju vrlo detaljni ortofoto i dopustili su korištenje tih zračnih snimki, naveo je Bogner, a od Ivana Habuneka smo ranije na konferenciji doznali da OSM zajednica smije koristiti podatke o linijama javnog prijevoza zagrebačkog ZET-a i riječkog Autotroleja. -Sami smo potom napravili alat koji nam pomaže da se ti podaci unose u karte i održavaju aktualnima, kazao je Habunek.
Svi su pozvani da prostorne informacije ustupe za zajedničko dobro. A kako se baš nalazimo na ogromnom karlovačkom prostoru koji prolazi revitalizaciju, Bogner ističe kako podaci iz OSM-a mogu, uz manje zahvate, prerasti u moderno dizajnirani plan grada. -Neka nam Grad slobodno javi, savjetovat ćemo grafičke dizajnere kako najbolje iskoristiti OpenStreetMap da naprave najbolju moguću kartu Karlovca.
Izrečeno, jasno, vrijedi za bilo koje mjesto u Hrvatskoj. -Što se više ljudi uključi, karta će biti kvalitetnija i svima će biti lakše. Recimo, unesem jedan nepotpun podatak, znam da se tu nalazi dućan, ali ne znam kako se zove. Netko drugi će unijeti ime. Treći zna radno vrijeme, pa će ga upisati... Da čekamo da jedna osoba unese sve savršene informacije, nikad ništa ne bismo napravili. Svatko doprinosi s malim segmentom, ali kad njih zbrojiš, to je veliki korak prema naprijed, naglašava Bogner, a Bogomil Shopov poziva nove suradnike: -Molim vas, uključite se, pa vidite da čak i ja to znam raditi.
Ako zapnete, hrvatski OpenStreet maperi spremno čekaju vaša pitanja. Na raspolaganju su internetski sajt, Facebook i Telegram grupe, službeni forum, a jednom mjesečno se održava sastanak uživo ili putem neke od web platformi. Svi su dobrodošli priključiti se.
M.P.
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
