Uglavnom je namijenjen državama članicama čiji je BND manji od 90 % prosjeka EU-a kako bi se potaknula konvergencija među europskim gospodarstvima.
Potpore iz Kohezijskog fonda, kao i drugo financiranje u okviru kohezijske politike, pridonijeli su povećanju nacionalnih dohodaka zemalja korisnica. Irska i Španjolska bile su prve zemlje čiji je BND premašio prag od 90 % prosjeka EU-a.
„Kohezijski financijski instrument”, kako je prvotno nazvan Kohezijski fond, uspostavljen je 1. travnja 1993., a na snagu je stupio 1994. kako bi se ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija EU-a te kako bi se određene zemlje približile ostatku EU-a.
Prve zemlje korisnice Kohezijskog fonda bile su Grčka, Irska, Portugal i Španjolska (1994. – 1999.), a zatim od 2004. Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija; od 2007. Bugarska i Rumunjska te od 2013. Hrvatska.
U programskom razdoblju 2021. – 2027. više od 37 % sredstava Fonda, koji raspolaže s 48,03 milijarde eura, namijenjeno je klimatskim ciljevima.
To uključuje 6,9 milijardi eura za čisti gradski prijevoz, 3,3 milijarde eura za energetsku učinkovitost i 16,9 milijardi eura za ulaganja u željezničku i cestovnu mrežu TEN-T.
Od Kohezijskog fonda trenutačno koristi ostvaruje 15 država članica koje su u trenutku sklapanja sporazuma o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. imale bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku ispod 90 % prosjeka EU-a: Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
Iz Kohezijskog fonda financiraju su veliki, prepoznatljivi projekti koji preobražavaju cijele regije i gradove te im pomažu da dostignu ostatak EU-a. Na primjer, sredstvima Fonda 1998. potpomognuta je izgradnja mosta „Vasco da Gama” u Lisabonu, koji je sa svojih 12,3 km najduži most u EU-u. Vrijedi spomenuti i projekt „Alqueva Dam” na rijeci Guadiana na jugu Portugala; tom je branom stvorena jedna od najvećih strateških zaliha vode u Europi.
Fond je imao važnu ulogu i u razvoju transeuropske prometne mreže (TEN-T). Zahvaljujući potpori iz Fonda izgrađeno je i nadograđeno 7800 km cesta u mreži TENT-T i 3650 km željezničkih pruga, što je zahtijevalo i izgradnju akvedukta i tunela. Sredstvima Fonda financira se najdulji željeznički tunel u jugoistočnoj Europi, koji se upravo gradi u Bugarskoj, na relaciji Elin Pelin – Vakarel – Kostenets.
Nadalje, iz Fonda se djelomice financirao drugi željeznički kolosijek između Kopra (glavne slovenske luke na Jadranu) i Divače, koji će znatno povećati teretni kapacitet i osigurati povezanost s austrijskom željezničkom mrežom. U Španjolskoj je Kohezijski fond pomogao u izgradnji moderne mreže brzih vlakova.
Pruga za velike brzine Madrid – Barcelona – francuska granica, ukupne duljine 804 km, jedna je od glavnih komunikacijskih osi između Španjolske i ostatka Europe.
Zahvaljujući sredstvima Fonda, željezničkom prugom Varšava – Gdyni poboljšao se putnički prijevoz na baltičko-jadranskom koridoru, a između velikih poljskih gradova prometuju moderne željezničke kompozicije.
Iz Fonda se ulagalo u održivi javni prijevoz u gradovima, na primjer u podzemne željeznice u Varšavi, Budimpešti, Bukureštu, Sofiji i Pragu.
U Bratislavi je s pomoću sredstava Kohezijskog fonda izgrađena i tramvajska linija Petrzalka s prepoznatljivim mostom.
Ključna je bila uloga Fonda i u izgradnji zračnih luka kako bi se bolje povezale države članice koje su pristupile EU-u 2000-ih: neki od primjera su zračne luke Tallinna, Varšave, Wrocława i Rzeszowa.
Sredstvima iz Fonda podupiru se ulaganja u infrastrukturu, a rezultati su među ostalim opskrba čistom vodom za piće za šest milijuna ljudi i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda za 10,5 milijuna ljudi. Potpora iz Fonda omogućila je recikliranje 4,2 milijuna tona komunalnog otpada.
Projekt od velike ekološke važnosti za zeleno i održivo gospodarstvo je postrojenje za obradu otpada u Alexandroupolisu u Grčkoj. Ono je omogućilo 60 % smanjenje otpada prikupljenog u četiri općine prefekture Rodopi i dvije općine prefekture Evros, a time se poboljšala kvaliteta života tisuća građana.
Infrastrukturom za pročišćavanje otpadnih voda na jugu Malte i upravljanjem vodama za najveće aglomeracije u Latviji poboljšano je pročišćavanje otpadnih voda i kvaliteta vode za piće za građane.
U području čiste energije Kohezijski fond je u Litvi osigurao potporu za uvođenje tehnologija koje koriste energiju iz obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije za gotovo 20 000 kućanstava.
Sredstva iz Fonda uložena su u projekte zaštite od šumskih požara za 8,3 milijuna ljudi i sustave zaštite od poplava za 11,4 milijuna ljudi. Na primjer,izgrađen je sustav i spremnik za zaštitu od poplava u gornjem slivu rijeke Tise u Mađarskoj.
T.P.
