Još uvijek nisu u eurozoni niti i u Schengenu
-Malo zavidimo Hrvatskoj jer će kod vas euro kao valuta doći od početka godine, a kod nas malo kasnije. Vjerojatno godinu kasnije. Problem s Bugarskom je što smo zbog rata u Jugoslaviji ostali malo postrani, gledano od zapadne europe. U Schengen također tek trebamo ući, malo se kasni s procedurom, rekao nam je stanovnik Sofije kojeg smo anketirali o drugoj temi.
Ulaganje EU novca u javni prijevoz
Ulaganje europskoga novca je, međutim vidljivo, posebno u glavnom gradu zemlje, Sofiji gdje su milijarde europskih eura otišle na unapređenje javnog prijevoza – nadogradili su metro, nabavili nove tramvaje, trolejbuse i autobuse.
Izgradnja metroa, planirana još sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, počela je tek krajem devedesetih. Trebalo je više od 10 godina za završetak prve linije. A onda je Bugarska 2007. ušla u Europsku uniju što im je dalo pristup značajnim sredstvima pa se gradnja ubrzala i metro u Sofiji danas ima četiri linije duge 52 kilometra sa 47 stanica.
Metro se radi po etapama koje se potom spajaju. Kada će u ova priča u cjelosti biti završena nije poznato. Cilj je izgraditi još oko 20 kilometara tunela, pruge i metrostanica kako bi se ovim javnim prijevozom u konačnici prevozilo milijun ljudi dnevno.
Putuje se jednostvano, brzo i povoljno
Putnici su i postojećim linijama metroa uglavnom zadovoljni. Putuju brzo i jednostavno.
- Mnogo sam zadovoljan s metroom. Brz je, čisto je, nema problema s njim. Ja nisam iz Sofije, od nedavno sam tu i nedavno sam shvatio da ova treća linija ide do Ovcha Kupel. Nemam primjedbi. Sviđa mi se. -Jako je dobar, prkatičan. Nema prometa, semafora, ide brzo. Metro se razvija, već su napravili 3 linije i rade četvrtu, već ide i do Radišta. - Za mene je OK. Možete vrlo jasno vidjeti na ekranu u minutu kada vlak ili autobus stižu. - Uopće ne putujem metroom, dva-tri puta sam išla, ali ostavio mi je loš dojam, tako sam počela putovati taksijem. Drugo, ima puno ljudi, gužva je. - Dobro izgleda i prilično je brzo. - Metro je veliko olakšanje. Vrlo je ugodno. Zimi je kiša, poledica, ne rade tramvaji, na primjer, ali u metrou nema nikakvih zastoja. Obučete se lijepo i stižete bez ikakvih problema do odredišta, kažu nam putnici koje smo zatekli na izlazu iz metroa.
Ne tako davno bez metroa putovanje Sofijom je bilo drugačije.
-Kad nije bilo metroa tuda su prolazili tramvaji. Ja živim u zapadnom dijelu Sofije i trebalo mi je sat i pol da stignem do ovamo. - Prije se išlo tramvajem, trolejbusom, autobusom, ali sada je puno bolje, prisjećaju se stanovnici Sofije.
Plaćanje karata za metro je u potpunosti pojednostavljeno – može ih se kupiti na blagajni ili na automatu, ili još jednostavnije – karticom na samom ulazu u stanicu.
Arheološki pronalasci postali dio metroa
Izgradnja metroa u Sofiji je bila izazovna što zbog financiranja, što zbog činjenice da podzemlje ovog grada krije povijest. Jedan od najtežih dijelova bila je drevna Serdika, ali arheološki pronalasci postali su dio ove metro linije.
Iako još nije završen metro u Sofiji već je sada jedan od vodećih u Europi.
Europski novac povukli i za ostali javni prijevoz
Istovremeno s izgradnjom metroa, u Sofiji se unapređuje i javni prijevoz iznad zemlje. Iako se i dalje na cestama i tračnicama mogu vidjeti star autobusi i tramvaji, sve je više onih modernih.
A kako bi se smanjilo emisiju CO2 koja je ovdje vrlo visoka, uvode se ekološki prihvatljivi, električni trolejbusi. Svi ti projekti također su sufinancirani europskim novcem.
Vlakovi jednim kolosjekom voze predugo
S vlakovima, s druge strane, priča je potpuno drugačija - koriste ih oni koji moraju jer bilo da ste u starom ili nešto novijem vlaku, željezničkom prugom u Bugarskoj putuje se predugo.
-Vlak u Sofiji koristim kad putujem u provinciju gdje mi živi majka tako da često putujem 200 kilometara, za što treba otprilike 3 sata. - Malo su ostarili, po meni. Trebaju se održavati. Ima malo grafita na vratima i prljavi su, ali stanice su čiste. Trebali bi biti bolji. Da. - Vlakom se već dugo nisam vozio, već 20 godina. -U principu nije baš dobro. Uopće nema higijene, nema nikakvog ulaganje, u posljednjih nekoliko godina nisu napravili ništa da stave klupe jer u Sofiji ima puno majki sa malom djecom, kažu građani.
Odlučili smo provjeriti. Baš kao i u Hrvatskoj, bugarske željezničke pruge imaju jedan kolosjek kojim prometuju i stari i novi vlakovi. Putuje se duže nego u Hrvatskoj, ali vlakovi u Bugarskoj ne kasne, barem naš u oba pravca nije.
Iz Sofije smo za više od dva sata vožnje stigli do tek šezdesetak kilometara udaljenog grada Dupnice. Ovdje je smješten i Nacionalni park Rila sa svjetskim poznatim, istoimenim manastirom.
Zbog svojih parkova i zelenila, Dupnicu se s pravom naziva zelenim i sjenovitim gradom, a jednostavna šetnja centrom otkriva bogatu povijest ovog mjesta.
Karlovački gimnazijalac iz Dupnice
Pronašli smo i osobu - Averkija Popstojanova, duhovnika, pisca, preporoditelja i skladatelja crkvenih pjesama - koji je u 19. stoljeću završio karlovačku gimnaziju.
U Dupnici je smješten jedan od nekoliko bugarskih Europe Direct centara, ali zbog godišnjeg odmora nije radio.
Ipak, doznali smo o europskim projektima koji su se ovdje provodili – poput izgradnje 15 zgrada za oko 500 socijalno ugroženih građana, uglavnom romske nacionalnosti ili uređenja obale rijeke Bistrice koja teče kroz centar grada, a koja kada se krene topiti snijeg s planine, zaprijeti poplavama.
Pred Bugarskom je još puno posla ne bi li u cjelosti dosegnula standarde većine ostalih članica Europske unije pa će ovdašnji gradovi i provincije, čini se, i dalje povlačiti sredstva iz kohezijskih fondova.
Za sad je fokus na prometnoj infrastrukturi pa se i ovdje najavljuje desetljeće ulaganja u željezničke pruge, rade se projekti za brze ceste i nove autoceste, ali novca iz kohezijskih programa trebat će i za gospodarenje otpadom, energetsku učinkovitost i slično.
T.P.
