-Razlog je uglavnom povijesni. Zato što je ova regija bila puna velikih rudarskih kompanija i teške industrije. Ljudi su ovdje išli na posao, radili relativno dobro plaćene poslove i to je bilo to. Zato nemaju poduzetničkog duha. Naša je misija da se malo promijenimo i objasnimo mladim ljudima kako je možda više „seksi” započeti vlatitu poduzetničku karijeru, čuli smo u Karvini, češkom gradu na granici s Poljskom.
Posljednji aktivni rudnik ugljena u Moravsko–šleskoj regiji koja je jedna od tri u kojima je teška industrija desetljećima bila nostelj gospodarskog razvoja, nalazi se upravo u tom gradu.
Sve tri regije do 2026. godine na raspolaganju imaju 1,8 milijardi eura iz novog europskog Fonda za pravednu tranziciju kako bi lakše dovršili proces zelene transformacije.
-Fond za pravednu tranziciju osnovan je “new kid in the block”. Novi je fond kreiran prije tri godine kao pomoć regijama koje su najviše pogođene tranzicijom, pojašnjava Petr Votoupal, voditelj programa Odgovoran za pravednu tranziciju Europske komisije za Češku i Slovačku.
Prema riječima pojerenice Europske komisije za kohezijsku politiku Elise Ferreire, Fond za pravednu tranziciju se sastoji od nekoliko dijelova.
-Jedna od financijskih linija dolazi iz višegodišnjeg financijskog okvira i ima isti vremenski okvir kao Regionalni ili socijalni fond, dakle od 2021. do 2027. plus dvije godine. No, kako inicijalna sredstva nisu bila dovoljna više od polovice novca stiže iz Next Generation EU, međunarodnog zaduženja Europske komisije, na bazi čega se financiraju nacionalni planovi za otpornost i oporavak, ističe Fereira.
Zbog toga je vremenski okvir zahtjevniji odnosno 70 posto sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju mora biti iskorišteno do sredine 2026. i produžetaka neće biti. Neke zemlje su brže u pripremanju projekata. Češka je jedna od njih.
Iz Češke ipak stiže optimistična poruka.
-U Moravsko-šleskoj regiji promjene se događaju. One zahtjevaju rokove. Nije lako pratiti sva administrativna pravila, ali prvi projekti su odobreni i počinje njihovo provođenje. To je pozitivna poruka, kaže Petr Votoupal.
-Fond za pravednu tranziciju nije lagan jer nije lako pronalaženje nove sudbine, poslova i investicije za snažna područja. No, mislim da je Češka u potpunosti sposobna za iskorištavanje ove prilike jer promjene su već ovdje, dodaje Ferreira.
Promjene, međutim, ljudima nisu jednostavne. Zato je Fond pravedne tranzicije fokusiraniji na njih nego na zgrade.
-On je o ljudima, o prevladavanju posljedica zatvaranja rudnika i davanju ljudima nove nade i regije će se razvijati u napredne i privlačne za život. I to je ono što se stvarno događa, kaže Votoupal.
Grad Ostrava, s 280 tisuća stanovnika, treći je po veličini grad u Češkoj i centar Moravsko-šleske pokrajine. Gotovo u samom centru imao je tvornicu ugljena. Ona je danas impozantan konferencijski centar i jedan je od pozitivnih primjera zelene transformacije ovoga grada.
Vjerujem da je Fonda za pravednu tranziciju vrlo snažan instrument za mijenjanje regija ugljena, a u Moravsko-šleskoj regiji vidimo i prve rezulate. Ljudi su aktivirani, sretni i ponosni što su u ovoj regiji i zaista surađuju. Vjerujem da je Fond za pravednu tanziciju praavi okidač za promjene, naglašava Votoupal.
Na početku manje pozitivne posljedice bile su na tisuće rudara koji su, sa svakim zatvorenim rudnikom, ostajali bez posla, rastuća ezaposlenost, smanjena gospodarska aktivnost i odljev mozgova.
Bivši komunistički sistem također je ostavio traga na stanovništvu koje se ne želi baviti poduzetništvom pa ovdje kronično nedostaje poduzetnika posebno onih malih i srednjih.
Na 17 kilometara od Ostrave, u Karvini, gradu od oko 50 tisuća stanovnika, nekadašnja zgrada Komunističke partije danas je Škola poslovne administracije Šleskog sveučilišta.
-Ova zgrada je bila sjedište regionalne Komunističke partije Čehoslovačke. Stavljena je u funkciju 1988., godinu i pol prije Baršunaste revolucije tako da je na sreću komunisti nisu dugo koristili. Nakon promjene u ovom gradu je održan referendum o tome što sa zgradom. Pametni stanovnici Karvine odlučili su da bude sveučilište. Škola poslovne administracije je ustanovljena 1990. Od tada brinemo o ovoj zgradi i pretvaramo je u moderan obrazovni prosto, ističe Daniel Stavárek, prorektor za znanost i međunarodne odnose.
Sredstva iz Fonda pravedne tranzicije usmjeravaju u nove poduzetničke programe za mlade, studente iz Češke, ali i Slovačke i Poljske s kojima Karvina graniči.
-Dovodimo novi obrazovni program nazvan Inovativno poduzetništvo. Inspiraciju smo dobili od Finske po konceptu Tiimiakatemije, po kojem smo započeli ovaj program poduzetništva. Kako biti poduzetnik studenti uče kroz rad. Ne radi se o tipičnom sveučilišnom obrazovanju, predavanjima, seminarima...Radi se o pokretanju stvarnog biznisa, pravim poduzetničkim slučajevima i o rješavanju poslovnih problema, kaže Stavárek.
Očekuju kako će obrazovati 250 potencijalnih poduzetnika. U Karvini je funkciji i posljednji rudnik u ovoj regiji čije zatvaranje se očekuje krajem 2025. pa s programima koji se već otprije provode, na ovom Veleučilištu obrazuju i odrasle.
Ipak, više vjeruju u mlađe generacije jer starije generacije , kako kaže Stavárek,"još uvijek žive u nekim prošlim vremenima, s istim navikama zbog čega više vjerujemo u program posvećen mladima".
Dalibor Mikšanik je jedan od onih bivših rudara koji razmišlja drugačije. Iako se poslom rudara počeo baviti slučajno, nakon što nije uspio upisati fakultet, posao je zavolio toliko da je u zemljinu utrobu išao svakoga dana, punih 26 godina, sve dok se nisu pojavili zdravstveni problemi. Ubrzo nakon toga njegov rudnik je zatvoren. Tužan jer rudnika gotovo više nema kaže kako je to život. Promjene je prihvatio pa sada već osam godina vozi autobus.
-Razmišljao sam što bih radio. Ljubitelj sam skijanja posebno u Italiji i otišao sam tamo sa svojim prijateljem koji je vozač autobusa. Tada sam počeo razmišljati o prekvalifikaciji za vozača. No, ako želite biti vozač autobusa morate imati dozvolu i postoji procedura za dobiti je. Nisam mogao raditi kao vozač autobusa jer za to treba imati iskustva pa sam vozio kamione, ali to nije bilo za mene jer sam želi biti s ljudima. I sada sam jako zadovoljan.
Mnogi njegovi kolege su nakon zatvaranja rudnika dobili otkaze, uzeli otpreminine i ne rade ništa nego čekaju mirovinu u koju imaju pravo otići 10 godina prije ostalih građana. Dalibor ne planira tako skoro prestati raditi.
A bivši rudnici u Češkoj danas su turističke atrakcije. Posjetiteji dizalom odlaze na nekoliko metar od ukupno više od 600 metara dubine i pod stručnim vodstvom doznaju kako su živjeli i radili češki rudari.
Rudnik u Ostravi zatvoren je 1991. U njemu je u jednom danu, u tri smjene radilo 1500 rudara.
Moravsko-šleska regija jedna je od 96 diljem EU-a koja imaju koristi od potpore u okviru JTM-a. U Hrvatskoj sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju imaju pravo koristiti tek dvije županije - Sisačko-moslavačka i Istarska.
Za njih je do sredine 2026. na raspolaganju 179 milijuna eura. Istarska županija jedino je područje s još uvijek operativnom elektranom na ugljen u Hrvatskoj koja će se postupno ukinuti najkasnije 2033. te ima industriju cementa s visokim emisijama ugljika. Fondom će se poduprijeti njen prelazak na obnovljivu energiju, ali istovremeno će i ovdje prekvalifikacijama i usavršavanjima ljudi doći do prilagođene radne snage novim zelenim radnim mjestima.
U Sisačko-moslavačkoj županiji djeluju onečišćujuće industrije koje su odgovorne za znatan udio emisija stakleničkih plinova. Sredstvima iz ovog fonda također će se podupirati gospodarska diversifikacija ulaganjem u inovacije u malim i srednjim poduzećima te novi poslovni modeli s naglaskom na informacijske i komunikacijske tehnologije.
T.P.
