Najstarija se nalazi u Slunju. Radi već više od 12 godina.
-Nešto profesionalnije s proizvodnjom rakije počeli smo 2010. godine. Tad smo destilirali na stare kotlove na kojima su destilirali i moj otac i moj djed. Tad je proizvodnja bila skoro 10 puta manja nego sada, otkriva nam mladi gazda Igor Magdić.
Na Kordunu u Vojniću, točnije u Utinja Vrelu, skriva se najmlađa destilerija u Karlovačkoj županiji. Nema ni godinu dana od kad radi i za sad je jedina u kojoj se proizvodi isključivo džin.
-Kao dugogodišnji radnik u turizmu, u ugostiteljstvu, vidio sam kolika je potražnja za džinom, a oduvijek sam želio imati neki svoj proizvod i sa džinom sam želio napraviti nešto prepoznatljivo za ovaj kraj, da postane prepoznatljiv i u Hrvatskoj, otkriva Đuro Krivokuća, vlasnik destilerije "K Distillery".
U Destileriji Magdić u Donjem Taborištu nadomak Slunja sada se proizvode puno veće količine rakija.
-Uglavnom, zadržavamo se na količini do 30 tisuća litara i pokušavamo napraviti što kvalitetniju rakiju, što kvalitetnije destilate, džin, pelinkovac i likere. Nikako ne planiramo povećati proizvodnju. Sada sve što proizvedemo to i prodamo i imamo unaprijed ugovorene količine za prodaju, otkriva Igor.
Ni blizu tim količinama za sad nije Đuro. Svojim džinom tek planira osvojiti tržište.
-Džin se zove K London Dry gin. London dry je metoda kojom proizvodimo. Na tržištu smo od 1.12.2022. Još se uvijek probijamo na tom tržištu i za sad ide dobro, priča nam Krivokuća. Svakodnevno može napraviti 200 boca.
Iako ih je javnost bolje upoznala nakon što se na tržištu pojavila rakija posebnoga naziva, ali i inovativnog "to go" pakiranja, u Destileriji Magdić žele da se o njihovim rakijama i ostalim proizvodima govori zbog kvalitete.
-Naš glavni brend je po našem prezimenu - Destilerija Magdić - Premium Magdić rakija. "Jebenica" je zezancija koju ljudi kupe, a mi imamo svoje premium artikle koji su naš glavni proizvod, objašnjava Igor Magdić.
Ponos Destilerije Magdić su i najprodavaniji proizvodi: rakija viljamovka, dunja, šljiva; vrhunski destilati izvedeni na najvišim razinama vrhunske proizvodnje koji mogu konkurirati alkoholima i destilatima koji su u samom svjetskom vrhu, govori Igor.
Način na koji rade svoje rakije razlikuje se od onoga kako se tradicionalno peče rakija po dvorištima.
- Svaku svoju rakiju dajemo na desetak različitih analiza. Razlika je organoleptički u okusu, mirisu, kvaliteti destilata... Ogroman trud je tu uložen. Da bi se proizvela jedna dobra rakija potrebno je od uzgoja voća cijelu godinu, pa nakon toga, evo mi već pet dana meljemo to voće, otkoštavamo, mičemo koštice što je razlika u odnosu na tradicionalni način proizvodnje u kojem se ne otkoštava voće. Znači, samo pulpa ide kod nas na fermentaciju koja je u najmodernijim inox tankovima koji imaju grijanje i hlađenje miješanjem i koje traje 20 dana i kontrolirano se fermentira to voće. Voće praktički analiziramo svakih 10 dana s uređajima, mjerimo mu kiseline, jačine i slično. Nakon toga ide na destilaciju u kojoj ima niz zahtjevnih procesa da bi se dobila jedna čašica rakije. To je sve jedan proces, a da ne govorim koliko je to financijski ogromna investicija, kaže Igor i otkriva:
-Investicija je od oko 300 tisuća eura uglavnom vlastitih sredstava jer za žestoka alkoholna pića nema potpora iz europskih fondova.
Da imaju izvrsnu "žesticu" nedavno je stigao i dokaz s jednog od najprestižnijih ocjenjivanja.
-Prije tri mjeseca smo osvojili srebro na prestižnom londonskom natjecanju za šljivovicu, broncu za viljamovku i broncu za džin. Nama džin nije glavni proizvod, ali s njim smo osvojili ovu prestižnu nagradu koju dijelimo s jednim od najboljih proizvođača džina na svijetu, kaže Igor.
Te nagrade su potvrda njima, ali i njihovim kupcima da piju dobru rakiju i džin.
Nagrade kao dokaz kvalitete priželjkuje i Đuro za svoj džin.
-Da, da stručnjaci kažu je li dobro ili ne, naglašava.
Nema sumnje da će stručnjaci biti zadovoljni jer Đuro je uspio napraviti džin stvarno nevjerojatnog okusa, ali ne od prve.
-Svaka destilerija ima neku svoju recepturu tako da ne postoje dva identična džina. Moj džin je Mediteran u boci. Ima 41 posto alkohola. U početku je bilo više od 20 začina, a sada ih je 10 i uvijek je istog okusa jer se radi po točnom receptu do kojeg sam došao nakon 15 pokušaja. Prvi pokušaji bili su na malom kotlu od tri litre. Neke sam začine izbacio, a dodao sam neke nove tako da sam na kraju došao do ove recepture, nakon petnaestog pokušaja, prisjetio se Đuro.
Glavni sastojak džina je borovica, a ova u K (ka) džinu je domaća. Đuro je nabavlja iz okolice Slunja. Dalmatinsku notu pak daju začini iz Dalmacije.
-Tajnog začina nema, imamo borovicu, sjemenke korijandera, zeleni kardamum, korijen anđelike, svježi bosiljak, menta ružmarin, korica limuna, korica naranče i žuta gorušica, otkriva Đuro.
Proizvodnja rakije i džina se razlikuje. Džin je dijetalni proizvod bez umjetnih aroma i šećera. Prvi put je proizveden u Nizozemskoj kao lijek, a planetarnu popularnost kao piće kakvo danas poznajemo dobio je nakon što su ga se "dočepali" Englezi.
Ovo su samo neke od činjenica koje se mogu doznati ako se posjeti jednu od ove dvije destilerije u Karlovačkoj županiji i posebne ljude koji baš guštaju u onome što rade.
- Kad smo ovdje i kad meljemo šljive to je inače naše slobodno vrijeme, naglašava Igor koji cijeli posao radi s ocem i pokojim prijateljem. Druge radne snage, tvrdi, u Karlovačkoj županiji nema ni za lijek.
To je još jedan razlog zbog kojeg širenja proizvodnje u ovoj destileriji neće biti.
U "K Distillery" planova za proširenje ima jer tek su na početku međutim oni će se realizirati u narednim godinama i to od uređenja kušaonice, posebnih izdanja džina do nove proizvodnje dvije rakije. Đuro za sad radi sam, ali i kada bi zaposlio nekoga ne planira ići na velike količine.
-Cilj mi je ostati ekskluzivan i prodavati ga isključivo direktno ugostiteljima, kaže vlasnik Krivokuća.
Destilerija Magdić svoje proizvode prodaju u vlastitim trgovinama Mrkvica na šest lokacija u Zagrebu dok je u Donjem Taborištu proizvodni pogon i kušaona pa grupe posjetitelja, uz prethodnu najavu, mogu vidjeti proces proizvodnje i na kraju kušati njihove rakije.
K Distillery za sad nema kušaonu, ali posjetitelji mogu doći vidjeti mali pogon okružen netaknutom prirodom u kojem Đuro sam priprema svoj K džin. Može ga se kušati u više od 20 hotela, barova i restorana u Hrvatskoj među kojima su restoran u Slunju i bar u Karlovcu. U Zagrebu ga se može kupiti u Fisherija trgovinama, a Đuro proizvod predstavlja i petkom u karlovačkoj Robnoj kući ili svake druge subote u mjesecu u Supernova centru.
T.P.
