Koronakriza je po svemu sudeći iza nas. O njoj svi pa i stručnjaci govore u pluskvamperfektu. Ono zbog čega je svijet „stao” na dvije godine, a građani u cijelom svijetu okusili što znači ograničavanje slobode kretanja, ali i prava na vlastito odlučivanje, tema je o kojoj se tek sada raspravlja u Europskom parlamentu na razini odbora.
Trebale su, naime, proći obje koronagodine da bi odbor bio osnovan i sada se propituje što se radilo krivo, a što pravo te koja je pouka izvučena iz cijele krize.
Rad odbora usmjeren je na četiri područja: zdravlje, demokraciju i temeljna prava, društveni i ekonomski učinak, kao i na globalne aspekte povezane s pandemijom.
-Pokretač je Charlie Weimers, švedski konzervativac. Poznata su njegova prepucavanja s Milanovićem. On je imao namjeru da se istraži porijeklo virusa, je li izašao iz laboratorija ili nije. Evo, želja mu se ostvarila. Iako ovo nije istražni odbor, kakvi mogu biti, ovo je specijalni odbor, pojašnjava nezavisni europarlamentarac iz Hrvatske Ivan Vilibor Sinčić.
-Tu smo prije svega da ispitamo gdje su bili propusti. Bilo ih je. Prije svega sam lockdown se pokazao, vidimo po zadnjim studijama i istraživanjima, kao jako loša ideja. Dakle, korist vrlo mala ili nikakva, a štete ogromne. To je bio i uvod u ovu, energetsku krizu. Već tada se počela pojavljivati povećana inflacija, govori dalje.
Kaže kako je Odbor do sad već obavio niz sastanaka i razgovora s direktorima velikih farmaceutskih firmi i agencija, europskim institucijama poput Europske agencije za lijekova EMA-e ili Agencije za širenje bolesti ECDC-a, ljudi iz Komisije, nacionalnih vlada i slično kako bi se raspravilo i analiziralo sve što god se može.
Jasnih odgovora za sad, međutim, nema.
-Oni nešto i kažu, ali uglavnom prebacuju odgovornost na političare, kažu da su političari, predsjednici, premijeri, komisija tražili da to proizvedu i da su to proizveli najbrže i najbolje što smo mogli, da nisu odgovorni za ništa. Što se znanstvenog dijela tiče oni jednostavno kažu da neke stvari tada jednostavno nisu znali, da su vjerovali i tako. Prebacuju odgovornost i relativiziraju konkretno predsjednici farmaceutskih kompanija. Hoće li tako biti i na kraju, vidjet ćemo, kaže Sinčić.
Prije dva dana je ovaj odbor održao i drugu raspravu s farmaceutskim tvrtkama koje su radile na cjepivima i terapeuticima tijekom pandemije COVID-19. To su Pfizer, CureVac, Novavax, Glaxo Smith Kline i HIPRA.
Neke stvari, kaže Sinčić, nisu bile jasne ni pučkoj pravobraniteljici građana EU-a Emily O'Reilly.
-Njoj nije jasno kako se jedan tako ogroman posao nabave cjepiva dogovarao SMS porukama i da se nakon toga te SMS poruke ne mogu naći. Rekla je da je to skandalozno i neprihvatljivo i čak je pokrenula inicijativu da se ubuduće sva komunikacija, bilo SMS-om ili nekim drugim putem, koja se smatra relevantnom, a ova sigurno je relevantna, smatra dokumentom i da se mora moći dobiti, pojašnjava Sinčić.
Najava novih mjera na razini EU-a zbog koronavirusa nema, one postojeće se ukidaju. Postavlja se i pitanje opravdanosti COVID potvrda kojima se nije zaustavilo širenje bolesti.
Sinčić tvrdi da je došlo do teške zlouporabe.
-Jer se ljudima u nekim zemljama uvjetovalo normalno funkcioniranje ako ne bi imali tu putovnicu što je u pravilu značilo - moraš uzeti jedno od cjepiva da bi mogao normalno funkcionirati. To je jedna teška diskriminacija, ponovio je Sinčić.
Odbor će sutra raspravljati i o globalnom odgovoru, nadolazećem međunarodnom sporazumu o pandemiji i ocjeni Revizorskog suda EU-a o naporima Europske unije u nabavi cjepiva protiv COVID-19.
Rasprave će trajati i iduće godine, a odbor će prestati s radom nakon što donese svoje zaključke i izvješće tj. na jesen 2023., tri i pol godine od prvog lockdowna.
-Moram reći da odbor funkcionira najbolje što može, ali moramo znati da, ono što je bila službena politika mnogih zemalja se i dan danas zastupa preko većine u tom odboru i vidjet ćemo kako će to na kraju biti, napominje Sinčić.
Iako nije vjerovao da će doći do ovakvog, specijaliziranog odbora, kaže da mu je drago što je do toga ipak došlo.
-Jer, iz tolike krize koja je bila sigurno treba izvući neke pouke.
Inače, hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić iskoristio je nedavni susret s hrvatskim novinarima u Strasbourgu kako bi se požalio na rad u Europskom parlamentu.
Zato što nije član niti jedne grupacije, ali niti jednog kluba zastupnika, u EP-u mu je djelovanje znatno otežano. Njegov glas je poput šapata - uglavnom ga se ne čuje.
Podsjetio je kako njegov cilj nikada nije bila europska već nacionalna politika, a svoj angažman u Europskom parlamentu usporedio je sa "zlatnim kavezom".
Nakon isteka mandata u Bruxellesu i Strasbourgu vraća se na hrvatsku političku scenu.
T.P.
[Foto: Edwin Hooper / Unsplash]
