Odbor za promet rekao DA hrvatskim prometnim trasama u TEN-T mreži. EP idući tjedan donosi konačnu odluku

Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je sve prijedloge o priključenju nekoliko trasa hrvatskih cesta i željeznica na transeuropske prometne mreže (TEN-T). Time će se stvoriti preduvjeti za korištenje europskih sredstava iz Instrumenta za povezivanje vrijednog oko 26 milijardi eura. 

- Slobodno mogu reći da smo uspjeli zajedno, rekao je Valter Flego (IDS, Renew) koji je prijedloge amandmana europskih prometnih koridora koji se odnose na Hrvatsku i predstavio resornom odboru, a kojeg su podržali svi hrvatski zastupnici.

Od odbora prihvaćeni amandmani odnose se na:  spoj Pula-Buzet-Divača-Trst. To će biti prvi međunarodni pravac koji će željeznički povezati Istru sa zapadom te otvoriti mogućnost daljnje revitalizacije željezničkog pometa prema ostatku Hrvatske. Tu je i izgradnja nove željezničke dionice Zagreb-Maribor-Graz, koja će drastično skratiti putovanje od Zagreba prema Austriji i omogućiti bolje prometne tokove našim poduzetnicima koji prevoze teret. Predviđeno je i priključenje Luke Rijeka na koridor Baltik-Jadran, čime se otvara mogućnost širenja njezinih kapaciteta.

-Želimo osigurati spajanje Hrvatske na koridor Zapadni Balkan, geostrateški pozicionirati Luku Ploče kao ključni punkt za prijevoz tereta iz regije te modernizirati željeznički pravac od Zagreba do krajnjeg istoka Hrvatske. Produžili smo Mediteranski koridor od Rijeke do Splita, što će konačno oživjeti ličku prugu. Splitskoj morskoj i zračnoj luci osigurali smo dodatna europska sredstva za modernizaciju, kao i direktnu željezničku vezu Rijeka - Split sa zapadnom Europom, preko Zagreba prema Grazu, pojašnjava Flego koji je, kako smo pisali još u listopadu prošle godine, uložio velik trud ne bi li Hrvatska "uskočila" u  tzv. TEN-T (Trans European Transport Network)  - mrežu prometnih koridora, i doista ostvarila renesansu svojih željeznica i cestovnih pravaca.

U okviru revidirane politike mreže TEN-T, naime, teži se izgradnji pouzdane, neometane i visokokvalitetne transeuropske prometne mreže koja će do 2050. osigurati održivu povezivost u cijeloj Europskoj uniji bez fizičkih praznina, uskih grla ili veza koje nedostaju. 
Trebala bi se razvijati postupno, uz prijelazne rokove do 2030. i 2040.

Sada, nakon prihvaćanja u Odboru, očekuje se da će o izmjenama Uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže glasati i svi zastupnici na plenarnoj sjednici idući tjedan. Nakon toga slijede međuinstitucionalni pregovori Parlamenta i država članica.

T.P.